Video “Prepoznavanje odsustva 2019.”

Video prezentacija serije umjetničkih radova realiziranih u javnom prostoru Lipe u sklopu programa “Prepoznavanje odsustva 2019.”

Predstavljeni umjetnici:
Diana Sokolić s radom „Put tišine“
Josip Pino Ivančić s radom „Se domisliš – se spametiš“
Bojan Koštić s radom „Jedna iskra je dovoljna“

Kamera: Igor Crnković
Montaža: Sara Salamon
Produkcija: Pilot media

listopad, 2019.

ODABRANI RADOVI – Javni poziv “Prepoznavanje odsustva” 2019.

Na drugom Javnom pozivu za privremene umjetničke projekte u javnom prostoru Lipe naziva “Prepoznavanje odsustva”, raspisanom u trajanju od 14.06. do 25.08.2019., zaprimljeno je 11 prijava.

Četveročlani žiri (u sastavu: Nemanja Cvijanović, umjetnik i koordinator programa u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti) sastao se 10. rujna 2019. te među pristiglim prijavama odabrao tri umjetnička rada:

  1. Diana Sokolić, „Put tišine“
  2. Josip Pino Ivančić, „Se domisliš – se spametiš“
  3. Bojan Koštić, „Jedna iskra je dovoljna“

Čestitamo odabranima i zahvaljujemo svima koji su se prijavili!

Realizacija odabranih radova te njihovo predstavljanje javnosti uslijediti će sredinom listopada 2019. u javnom prostoru Lipe.

Program se provodi u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Matulji te TD Rijeka 2020 d.o.o.

Projekcije dokumentarnih filmova u Lipi

PROJEKCIJE DOKUMENTARNIH FILMOVA U LIPI
u sklopu projekta KINA NA EGZOTIČNIM LOKACIJAMA

Općina Matulji se priključila projektu „Kina na egzotičnim lokalitetima“ u okviru kojeg će se 30. i 31. kolovoza, s početkom u 20.00 sati, na terasi Memorijalnog centra Lipa pamti u Lipi (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka) održati projekcije dokumentarnih filmova.

Raspored prikazivanja:

30.08.2019 (petak)

20:00 sati – „Dani ludila”, trajanje 74 minute
21:45 sati – „Izlaz”, trajanje 83 minute

31.08.2019 (subota)

20:00 sati – „Josipa, volim te”, trajanje 62 minute
21:30 sati – „Svaki zid su vrata”, trajanje 60 minuta

 

Mreža kina na egzotičnim lokacijama program je neformalnih okupljanja ljubitelja dokumentarnih filmova koja se ostvaruju u suradnji s KineDok mrežom – zajedničkim projektom sedam europskih filmskih organizacija za alternativnu distribuciju dokumentaraca. Cilj KineDoka je zainteresirati širu publiku za dokumentarni film, predstaviti autore i njihove filmove publici te razviti dijalog o društveno važnim temama. KineDok se provodi uz podršku Kreativne Europe, potprograma MEDIA i Hrvatskog audiovizualnog centra.
Projekcije u Memorijalnom centru Lipa pamti održavaju se kao dio programa 27 susjedstava i dio su projekta “Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture”.
Ulaz je besplatan.

OPŠIRNIJE O FILMOVIMA:

1. DANI LUDILA
redatelj : Damian Nenadić, Hrvatska, 74 min

Dani ludila opservacijski je dokumentarac koji nas vodi u inače skriven i većini zazoran svijet psihički drugačijih koje društvo olako odbacuje i žigosanjem pretvara u pacijente. Mladen i Maja u zrelu fazu života stupaju okovani demonima iz prošlosti i šakama lijekova koje im psihijatri uporno nude umjesto razgovora. Dani ludila suptilnom živošću bilježe njihovu samotnu svakodnevicu ulovljenu u začaranom krugu odbačenosti i krivnje, ali i pokušajem da pronađu svoj kutak u društvu koje ih je odbacilo. Mladen i Maja posljednje će veliko NE uputiti liječnicima te brigu o sebi preuzeti sami, konačno spremni svoju trnovitu odiseju podijeliti s drugima. Kroz filigranski ulovljene trenutke dvaju umalo izgubljenih života postavljamo si pitanje – tko je ovdje zapravo lud?

2. IZLAZ
redateljica Karen Winther, Norveška, 83 min

Redateljica Karen Winther teško se miri sa svojom prošlošću i sudjelovanjem u desničarskim i ljevičarskim pokretima u Oslu. Kroz intimne razgovore s bivšim političkim i vjerskim ekstremistima, film Izlaz propituje kako se ekstremisti predomišljaju i okreću leđa mržnji i nasilju. Istodobno, ovaj dokumentarac pokazuje kako takvi ljudi žive sa sramom i doživotnim kajanjem zbog postupaka iz prošlosti, te prikazuje njihova predana nastojanja da spriječe druge da krenu istim putem.

3. JOSIPA, VOLIM TE
redatelji: Jadranka Cicvarič Siftar, Senad Zemunović, Hrvatska 62 min

Josipa se bori s posljedicama seksualnog zlostavljanja koje je trpjela od četvrte do dvanaeste godine. Senad započinje snimati film o njoj, no ulaskom u Josipin život on više nije objektivni filmaš, nego i sam postaje protagonist filma. Senadov život se također dramatično mijenja. Film se transformira u osobnu, intimnu, ogoljenu i brutalno iskrenu priču o krajnje neobičnom odnosu dvoje ljudi. Kroz cijeli film u krupnom planu gledamo lice mlade djevojke, koja gotovo neizdrživim ritmom skače iz jedne u drugu krajnost – od boli, tuge, bijesa i paničnog straha od ostavljenosti, pa sve do crnog humora, djetinjeg veselja i intelektualističkih dijagnoza vlastite nenormalnosti. Drugi protagonist, kojega uglavnom ne vidimo, pokušava popraviti ono što su neki drugi ljudi odavno slomili… i putem se bori sa samim sobom.

4. SVAKI ZID SU VRATA
redateljica: Elitza Gueorgujeva, Bugarska, 60 min.

U bugarskoj TV emisiji za mlade, u nadrealnoj scenografiji, novinarka postavlja filozofska pitanja radnicima, hipijima i političkim znanstvenicima: „Kad se sve zbroji, koja su očekivanja najvažnija? Ispunjena ili neispunjena?“ Godina je 1989., Berlinski je zid upravo pao, a Bugarska po prvi put vidi svoj narod na ulicama, ispunjen mladenačkom energijom potaknutom zajedničkom snom – o demokraciji. Nastao prema snimkama Varijante M – jedinstvene TV emisije iz devedesetih, film Svaki zid su vrata propituje proces borbe i otpora te postavlja pitanja o značenju propalih revolucija.

 

Otvorenje izložbe PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2019. na temu „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“ u subotu, 18. svibnja u 17.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti (područnoj jedinici Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) otvaramo prigodnu izložbu naziva PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji.
Izložba propituje pozicije i funkciju memorijala narodnooslobodilačke borbe (NOB) u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.
Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba PUTEVIMA REVOLUCIJE problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude?

Koncept izložbe potpisuju Lana Lovrenčić i Milan Rakita.

Izložba je nastala 2015. godine u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i do je sada gostovala u Zagrebu (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.), Sarajevu (Historijski muzej BIH, 2015.), Kraljevu (Opština Kraljevo, 2015.), Nišu (Deli, 2016.), Šabcu (Dom JNA, 2016.), Ljubljani (Modernoj galeriji, 2016.), Beogradu (Muzeju istorije Jugoslavije, 2016.) i Čakovcu (Klub Prostor – Centar za mlade, 2016.).

Članovi platforme Neprimjereni spomenici su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), te KUD Anarhiv (Ljubljana) i Levičarski Pokret Solidarnost (Skoplje).

Izložba se u Memorijalnom centru Lipa pamti može razgledati do 30. kolovoza 2019. Gostovanje izložbe financirano je od strane Općine Matulji te Primorsko-goranske županije.

Izložba “Biti izbjeglica: europski narativ”

Memorijalni centar Lipa pamti dio je velikog međunarodnog izložbenog projekta naziva “Biti izbjeglica: europski narativ”.

Projekt objedinjuje i interpretira 15 predmeta iz pet muzeja srednje i jugoistočne Europe  koji podsjećaju na jednako toliko različitih iskustava migracija doživljenih na europskom kontinentu kroz povijest. Posebice su povijesne okolnosti 20. stoljeća poput ratova, genocida, vjerskih i političkih progona, siromaštva i etničkih sukoba prisilili ljude na napuštanje svojih domova i na pronalazak utočište drugdje. Sve to čini zajedničko europsko iskustvo temeljeno na doticanju životnih sudbina te vezama koje se grade na mnoštvo načina.

Nakon Ljubljane, Novog Sada, Rijeke i Tuzle, izložba gostuje u Muzeju grada Beča u Austriji, u trajanju od 17. svibnja 2018. do 13. siječnja 2019. godine.

Na izložbi su predstavljeni ključevi obitelji Smajila Brndini iz Lipe koji svjedoče o iskustvu ratnog stradanja.

Vratimo se trenutak u prošlost. Na dan stradanja Lipe Ivan Smajila Brndin je bio dječak od 9 godine. Majka ga je odvela kod bake i djeda u susjedno slovensko mjesto, ne sluteći da će mu na taj način spasiti život. Povratkom u spaljenu Lipu Ivan nije pronašao svoju obitelj, niti je zatekao kuću čitavu. U pepelu zajedničkog stratišta Lipljana – Kvartirkinoj kući, pronašao je jedino ključeve svog spaljenog doma. Oni postaju Ivanov doživotni podsjetnik na gubitak te jedan od rijetkih predmeta sačuvanih u Lipi iz vremena prije stradanja. Prilikom otvaranja Memorijalnog centra Lipa pamti 2015. godine, Ivan Smajila je poklonio ključeve muzeju uz želju da budu izloženi u stalnom postavu.

 

Izložbu “Biti izbjeglica” podržava Europska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), Program “Europa za građane”, kao i austrijska Federalna kancelarija.