Memorijalni centar Lipa pamti dobitnik je Velike nagrade 52. Zagrebačkog salona

Memorijalni centar Lipa pamti dobitnik je Velike nagrade 52. Zagrebačkog salona te posebnog priznanja Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA!

Izvor: ULUPUH

Izvor: ULUPUH

Svečana dodjela održana je u subotu, 28. listopada u Mimari, a naš Memorijalni Centar – rad dizajnera Damira Gamulina i arhitekta Antuna Sevšeka – odabran je kao najbolji od ukupno 111 prijavljenih autora i grupa autora te 203 prijavljena rada!

‘Od temeljne ideje kojom se komemorira tragičan događaj iz travnja 1944. do razrade i izvedbe koja obuhvaća sve pojedinosti unutar složenoga muzeološkoga projekta, Memorijalni centar Lipa pamti primjer je ozbiljnoga pristupa teškome sadržaju te promišljenosti uočljive na svim razinama, informativnoj, didaktičkoj, evokativnoj’, istaknuto je u obrazloženju nagrade za centar koji čuva sjećanje na dan kada su njemački i talijanski fašisti i nacisti u tome mjestu, u općini Matulji, kod Rijeke, u svega nekoliko sati, ubili 269 hrvatska civila, većinom starce, žene i djecu.

Kako se dodaje, taj je cjeloviti projekt  Damira Gamulina i Antuna Sevšeka (od koncepcije, interijera preko prostornog i likovnog oblikovanja postava, do mobilijara, vizualnog identitet i signalizacije), izvrstan pokazatelj kvalitetnoga integriranja dizajna i tehnologije u zadani, ali i preoblikovani arhitektonski okvir s iznimno dojmljivim rezultatom.

Dobitnicima Velike nagrade Salona Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku dodijeljeno je i posebno priznanje Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, kao projektu koji ‘jasno reaktualizira povijesne istine i pouke, što ga čini neizmjerno važnim unutar konteksta revizija i falsifikacija povijesti, ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego i globalno’.

Zagrebački salon ugledna je nacionalna izložba suvremenog stvaralaštva na polju vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, sa dugom, 50-godišnjom tradicijom. Ovogodišnje, 52. izdanje manifestacije realizira se u organizaciji ULUPUH-a i pod vodstvom Ivane Bakal, ravnateljice Salona, a posvećeno je primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Središnju temu Salona pod nazivom (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti osmislio je Nikola Albaneže, kustos i autor koncepcije.

Ocjenjivački sud u sastavu: Nikola Albaneže, Dragan Damjanović, Višnja Slavica Gabout, Petra Krpan, Guido Quien, Jadranko Rebec, Jerica Ziherl, odabrao je 70 autora i grupa autora te 96 radova koji su izloženi u Muzeju Mimara (Rooseveltov trg 5), Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, izložbenom salonu Izidor Kršnjavi (Trg Maršala Tita 11), F22 (Dvorana ADU, Frankopanska 22), Galeriji ULUPUH (Tkalčićeva 14) te ostalim javnim prostorima grada Zagreba.

Odabrane autore možete pogledati na linku.

Predstavljanje Centra u sklopu platforme “Neprimjereni spomenici”

Dana 17. listopada 2017. održali smo predstavljanje Memorijalnog centar Lipa pamti u Klubu MaMa u Zagrebu. Učinili smo to u društvu dvojca zaduženog za prostorno i vizualno oblikovanje našeg Centra, Antuna Sevšeka i Damira Gamulina, a na poziv Udruge SF:ius. Predstavljanje je organizirano primarno za studente, kao jedna od aktivnosti Radionice o memorijalizaciji ustaških logora koju provodi platforma Neprimjereni spomenici – Inappropriate Monuments.

Na radionici koja se tijekom zimskog semestra akademske godine 2017./2018. provodi u suradnji s dr. sc. Josipom Lulić, višom asistenticom pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Helenom Stublić, višom asistenticom Katedre za muzeologiju pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, studenti i studentice imat će priliku naučiti više o temi memorijalizacije logorskih kompleksa i osmisliti muzeološke koncepte za odabrane komplekse koncentracijskih logora u Hrvatskoj. Na radionici se ujedno studentima predstavlja kulturološki i politički kontekst muzealizacije događaja iz NOB-a i Drugog svjetskog rata, procesa koji je započeo u vrijeme SFRJ, te se kritički razmatraju uvjeti njihovog muzeološkog kontinuiteta. Ključne točke u vremenu kojima se studentima pruža uvid u taj proces su formiranje muzejȃ narodne revolucije, masovno formiranje spomen-područja 1970-ih, rasformiravanje istih 1990-ih, te muzeološke koncepcije novijeg datuma.

Više o radionici i inicijativi “Neprimjereni spomenici” pročitajte OVDJE.