Radionica povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Dana 25. siječnja 2019. Memorijalni centar Lipa pamti je u suradnji s učenicima i profesorima Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Podsjetimo se, Međunarodni dan sjećanja obilježava se svake godine na datum 27. siječnja kada su vojnici Crvene armije 1945. godine oslobodil koncentracijski logor Auschwitz – simbol stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

Učenici OŠ Podmurvice su kroz vođeni razgled Memorijalnog centra i samog mjesta upoznali povijesno stradanje Lipljana te su, posredstvom Lipe kao lokalnog primjera zločina protiv čovječnosti, promišljali o ratnom stradanju civila općenito, te o razornim posljedicama genocida i holokausta. Kako su potresne poput holokausta najbolji podsjetnik na smisao i važnost učenja povijesti za osobni razvoj svakog pojedinca, učenici su kroz radionički rad kritički pisali o vlastitom odnosu prema učenju povijesti. Čini li su to promišljajući o važnosti učenja povijesti zbog razumijevanja pojava i odluka ljudi u prošlosti, zatim zbog prepoznavanja pojava i odluka iz prošlosti u sadašnjosti, ali i zbog stvaranja bolje budućnosti. Učenici su ujedno osvijestili vlastitu ulogu u poticanju pozitivnih obrazaca ponašanja u društvu (poštivanje drugoga i drugačijeg, tolerancija, nenasilna komunikacija, zauzimanje za prava drugoga…) kao i vlastitu odgovornost za postizanje mira.

Hvala profesorici Ivi Baraba na inicijativi te svim profesorima i učenicima Osnovne škole Podmurvice na iskazanom interesu i kreativnom doprinosu. Nadamo se zajedničkom programu i dogodine!


Noć muzeja 2019.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Memorijalni centar Lipa pamti, područna jedinica Pomorskog i povijesnog mueja Hrvatskog primorja Rijeka, i ove se godine priključuje velikoj nacionalnoj manifestaciji Noći muzeja koja će se održati 1. veljače 2019. s početkom u 18.00 sati.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) te netom obilježene stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, program Noći muzeja u Memorijalnom centru bit će posvećen sjećanjima na velika stradanja 20. stoljeća – kako ih pamte stanovnici Liburnije. Veliko nam je zadovoljstvo najaviti kako program Noći muzeja provodimo u suradnji s Rodoslovnim centrom Kastavštine i Liburnije, čiji su članovi kroz proteklu 2018. godinu prikupili vrijednu građu te doprinijeli istraživanju gubitaka naših krajeva u Velikom ratu.
Program će obuhvatiti osobna svjedočanstva i kazivanja pojedinaca koji su preživjeli i svjedočili prijelomnim trenucima povijesti. Predstavit će i materijalnu ostavštinu tih tragičnih vremena – predmete koji se čuvaju u privatnom vlasništvu, u domovima diljem Liburnije kao podsjetnici na članove obitelji stradale u ratu. Ako i Vi sami u svojem domu čuvate poneku fotografiju ili predmet kao uspomenu na Vaše najmilije – učesnike Prvog ili Drugog svjetskog rata – neka Noć muzeja u Lipi bude prilika da ih donesete i s nama podijelite svoju obiteljsku povijest. Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM:

18.00
Otvorenje izložbe “Liburnija u Velikom ratu”.
Na izložbi će biti predstavljeni predmeti iz privatnog vlasništva stanovnika Liburnije čiji su preci bili učesnici Prvog svjetskog rata.

18.15
Predavanje Miljenka Ujčića
iz Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije o recentnim istraživanjima i prikupljenoj građi na temu učesnika i stradalnika Prvog svjetskog rata s prostora Liburnije.

19.00
Nastup klape “Skalin”

19.30
Projekcija dokumentarnog filma “Palež u sjećanjima”
autorica Anje Medved i Nadje Velušček u suradnji sa ZRS Koper. Film kroz osobna svjedočanstva tematizira stradanja civila tijekom Drugog svjetskog rata na području tzv. Julijske krajine – multietničkog pograničnog područja između Italije, Slovenije i Hrvatske. Film je
sufinancirala Evropska unija iz programa Evropa za građane.

Program završava u 21.30 sati.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije
Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Zajedništvo u sjećanju – Delegacije Lipe i Matulja posjetile pobratimljene Šajine i Barban


U noći 8. na 9. siječnja 1944. istarska sela Šajini i Bokordići bila su poprištem zločina protiv čovječnosti, događaja koji i danas žive u kolektivnom sjećanju preživjelih i njihovih potomaka. Prisjetimo se, oko ponoći, nacisti i faštisti okupirali su selo Šajini te u naredna dva sata ubili 54 civila, a selo opljačkali i spalili. Nakon Šajina, ušli su u Bokordiće. Prvo su upali u kuće članova narorodnooslobodilačkog odbora koje su izvukli van i strijeljali, a potom su nastavili svoj krvavi pohod po selu. Ubijeno je 22 civila, osmero ih je odvedeno u njemačke logore iz kojih se nikada nisu vratili, dok je šest muškaraca poginulo u borbi. Posljedice spomenutih zločina i danas je teško pojmiti, ubijane su žene s djecom u naručju, nenaoružani starci, majke i očevi u prisutstvu vlastite djece… 120 djece ostalo je bez roditelja. Preostalo stanovništvo nije moglo na dostojan način pokopati mrtve. U pomoć su im pristigli susjedni mještani pa su pokojne umatali u posteljinu te ih vozovima prenosili i polagali u velike rupe iskopane na groblju u susjednom selu Škitača. Preostalo stanovništvo bile su mahom žene čija je tuga udovištva produbljena neizrecivim siromaštvom i strahom od nemogućnosti prehranjivanja vlastite djece. Hodale su po okolnim selima proseći mlijeko i šećer. Dojile su i plakale. Crne facole u koje su se toga dana zavile nisu više nikada skidale.

Šajinska djeca oca su pronašle u jedinom radno sposobnom muškarcu u selu, barbi Antonu Matošiću koji se brinuo za osiguravanje hrane, odjeće i obuće te organizaciju nastave. “Šajinska siročad ne more, ne smi, ni neće nikada zabiti ono ča je za njih načinija Tone Matošić. Da ni bilo barba Tone ne znan kako bimo bili pasali. Ja san usta i prez oca i matere i svih svojih, a on me je uzeja h sebi, zgojija i školova.” (sjećanja Đine Matošića iz knjige “Barbarizam u barbanskim Šajinima”)

Zajednička sudbina teških gubitaka pretrpljenih tijekom ratne 1944. godine povezala je i zbližila Šajince i Lipljane. Na 40. obljetnicu tragedija, pobratimile su se ondašnje mjesne zajednice Krasa i Šajina. Od tada se delegacije obaju mjesta uzajamno posjećuju prilikom obilježavanja stradanja te se učestalo druže. Slijedom navedenog, 2003. godine uslijedilo je i bratimljenje njihovih općina Matulja i Barbana.

Ovogodišnje obilježavanje stradanja u Bokordićima i Šajinima posjetile su delegacije Mjesnog odbora Lipa, Općine Matulji te Udruge antifašista i antifašističkih boraca Liburnije, a domaćini su na veoma dirljiv i osoban način s prisutnima podijelili svoje teško povijesno nasljeđe te podsjetili kako prisjećati se znači učiti za budućnost, ali i oprostiti.

Video “Laku noć, Lipa”

Memorijalni centar Lipa pamti sa zadovoljstvom predstavlja video prezentaciju umjetničkog rada “Laku noć, Lipa” realiziranog u sklopu ovogodišnjeg programa “Prepoznavanje odsustva”. Rad je primjer pejzažne umjetnosti i djelo je umjetnice Silvije Đolonga. Autorstvo videa potpisuje Maša Drndić.

_________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

Program “Prepoznavanje odsustva” realiziran je u suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te TD Rijeka 2020 kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Konferencija projekta “Venues of victims, venues of perpetrators” održana u Guernici

Djelatnici Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) prošlog su tjedna (5. – 9.11.2018.) sudjelovali na završnoj konferenciji projekta “Venues of victims, venues of perpetrators” usmjerenog na mapiranje i definiranje uloge koju edukacija o povijesti, ljudskim pravima te građanski odgoj mogu zauzeti u radu s mladima (youth work) na području Europe.

Projekt se provodio u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih iz Weimara i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i još 10 partnerskih organizacija iz cijele Europe. Sve partnerske organizacije bave se edukacijom mladih, ali na različite načine. To su bili muzeji, memorijalni centri, udruge i organizacije za rad s mladima, fondacije te istraživački centri.

Završna konferencija se održala u Guernici, baskijskom gradiću na kojeg su 26. travnja 1937., tijekom Španjolskog građanskog rata, zrakoplovne snage Njemačke i Italije izvršile zračni napad. Trosatno bombardiranje rezultiralo je velikim brojem ljudskih žrtava te gotovo potpunim materijalnim uništenjem grada pa grad Guernica i danas predstavlja jedan od najsnažnijih simbola ljudskog stradanja i patnji.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati Međunarodnog ljetnog kampa koji se u kolovozu održao u Hrvatskoj. Kamp je imao 65 sudionika u dobi od 16 do 25 godina iz 12 europskih zemalja: Njemačke, Belgije, Francuske, Španjolske, Portugala, Češke, Poljske, Estonije, Litve, Norveške, Slovenije i Hrvatske. Za trajanja kampa sudionici su boravili u Zagrebu, Vukovaru, Puli i Rijeci, s posjetima Jasenovcu, Brijunima, Opatiji, Golom otoku i Lipi. Teme i perspektive kampa bile su različite, a u fokusu su bile kultura sjećanja, odnos prema povijesti i njezino predstavljanje, odnos ideologija i povijesti, totalitarni i autoritarni režimi 20. stoljeća i dr.

Pored prezentacije ljetnog kampa, program Konferencije obuhvaćao je predavanja i veći broj radionica, razgledavanje memorijalnih mjesta Guernice te skiciranje planova za nastavak suradnje između partnerskih organizacija i mladih. Spomenuti program je djelatnicima Memorijalnog centra Lipa pamti (PPMHP) omogućio razmjenu znanja i iskustva te upoznavanje sa suvremenim metodama edukacije mladih na temu kulture sjećanja i ljudskih prava. Ujedno, omogućio im je povezivanje s međunarodnim ustanovama, ali i organizacijama civilnog društva sa istom/sličnom djelatnošću u cilju planiranje zajedničkih programa i aktivnosti u budućnosti.

“Prepoznavanje odsustva” – predstavljanje umjetničkih radova u javnom prostoru Lipe

U četvrtak, 11. listopada u 18.00 sati, ispred Memorijalnog centra Lipa pamti predstavljamo dva umjetnička rada realizirana u javnom prostoru Lipe kao dio programa “Prepoznavanje odsustva”.

Rad Laku noć, Lipa umjetnice Silvije Đolonga donosi nam primjer land arta ili pejzažne umjetnosti. Izrađen od materijala preuzetih iz prirode i podložnih propadanju, rad sugerira prolaznost i protok vremena pa 74 dana njegova trajanja podsjeća na 74 godine odsustva stradalih Lipljana. Svojim oblikovanjem, rad se ipak obraća preživjelima. Služeći se snažnim metaforama počinka i sna, Silvija nastoji kreirati jednu utješnu misao – jedan trenutak olakšanja kolektivne traume preživjelih.

Rad Prisutnost umjetnika Paska Burđeleza predstavlja audio instalaciju čija se usmjerenost na nematerijalnost i evokativnost zvuka pokazuje izrazito podesnom u posredovanju čuvstava i sjećanja. Pasko u radu tematizira različite zvukove svakodnevice kao označitelje života koji je zločinom nasilno utišan. Izgubljenu svakodnevicu prošlosti on iznova pronalazi u zvučnom krajoliku današnje Lipe.

Program ima za cilj komemorirati povijesno stradanje Lipe kroz različite aspekte suvremene umjetnosti; ispitati potencijale umjetnosti u poimanju teško pojmljivih kategorija (gubitka, traume, stradanja, genocida) te osvijestiti simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Silvija Đolonga rođena je u Splitu 1974. Diplomirala je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji 2000.godine, u klasi profesora Eugenia Comencinia i Mirelle Brugnerotto. Od 2001. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka. Dobitnica je godišnje nagrade HDLUR-a za 2005. godinu u kategoriji crtež-grafika. Članica je HZSU-a, sa statusom samostalne umjetnice.

Pasko Burđelez rođen je 1969. u Dubrovniku. Po zanimanju je vrtlar i umjetnik autodidakt koji se formirao u okružju dubrovačke Art radionice Lazareti. Autor je niza videoradova i performansa. Izlaže od 1997. godine. Sudjelovao je na međunarodnim festivalima novih medija. Godine 2005. bio je jedan od 6 hrvatskih predstavnika na 51. Venecijanskom bijenalu. Živi i radi u Dubrovniku.

Program “Prepoznavanje odsustva” provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Fotografiraje: Karlo Čargonja

“Gorani u Lipi” – predavanje Davora Grgurića i nastup heligonkara

U subotu, 22. rujna 2018. s početkom u 18.00 sati, Memorijalni centar Lipa priredit će kulturno-glazbeni program posvećen goranskom kraju. Program će obuhvatiti predavanje Davora Grgurića naziva “Mitološka baština Gorskog kotara” dok će članovi Udruge ”Glazbeni susreti Gorskog kotara” predstaviti svoju tradiciju sviranja na dijatoničkim harmonikama – heligonkama.

Udruga ”Glazbeni susreti Gorskog kotara’‘ okuplja zaljubljenike u folklornu i glazbenu baštinu Gorskog kotara, s posebnim naglaskom na očuvanje i promidžbu sviranja dijatoničke harmonike heligonke  – instrumenta s velikom tradicijom sviranja u Gorskom kotaru. Polke i valceri oduvijek su bili izuzetno popularni na goranskom području, a ovog puta moći ćete ih čuti u izvedbi goranskih heligonkara.

Davor Grgurić novinar je Radija Gorski kotar u Delnicama i hrvatski književnik koji već gotovo dva desetljeća istražuje cjelokupnu tradicijsku baštinu Gorskog kotara. Davor je ujedno pokretač brojnih inicijativa za očuvanje, prikupljanje i predstavljanje narodnog blaga goranskog kraja. Predsjednik je Etno-udruge „Prepelin’c” Delnice te pokretač ideje o osnivanju Etnografskog muzeja Gorskog kotara u Delnicama. Posebno mjesto u njegovim istraživanjima zauzima tema goranske mitologije, bogate raznovrsnim nadnaravnim bićima poput vila, vještica ili patuljaka.

Primjerice, u liku Petra Klepca sačuvana je priča o branitelju narodnih pravica kojem su, prema predaji, vile dale nadljudsku snagu. Tu je i goranski malik za kojeg se vjerovalo da štiti bogataše. Narod je govorio kako bogati fabrikanti imaju vlastitog malika na tavanu koji im noću kuje dukate!

Unatoč specifičnostima, vjerovanja u nadnaravna bića goranskog kraja često su vrlo bliska pučkoj predaji prostora Liburnije i Kastavštine, ali i susjedne Slovenije.

Dođite u Lipu i upoznajte nepoznatu stranu bajkovitog Gorskog kotara, uz zanimljivo predavanje Davora Grgurića i zvukove heligonki!

Program je besplatan. Realizirati će se preko Kulturne mreže Primorsko-goranske županije. Organizatori programa su Mjesni odbor Lipa te Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka).

Najava Jazz koncerta Damjana Grbca i kvarteta Damjans

U petak, 14. rujna 2018. u 19.00 sati, Memorijalni centar Lipa pamti ugostit će renomiranog riječkog jazz glazbenika Damjana Grbca te njegov kvartet Damjans.

Povezujući etno glazbu Istre i Kvarnera sa suvremenim jazzom, Damjan Grbac otisnuo se na intrigantno glazbeno putovanje, jedno od onih koje nadilazi ograničenja prostora i vremena. Vješto interpretirajući glazbenu baštinu prošlosti kroz suvremene muzičke prakse te progovarajući jezikom tradicije kroz slobodu improvizacije, kvartet Damjans posvećen je stvaranju jedinstvenog glazbenog iskustva.


Kao autor, aranžer i vođa kvarteta, Damjan Grbac je već pokazao svoju zrelost te glazbenu inovativnost predstavljajući tri nosača zvuka instrumentalne jazz glazbe inspirirane autohtonom glazbom Istre i Kvarnera. Nakon izvornog projekta zagonetnog imena „GIIPUJA“ (Aquarius Records, 2012.), koje stoji kao akronim za „Glazba Istre I Primorja U Jazz Aranžmanima“, uslijedili su albumi „GERBAZ GIIPUJA“ (Menart, 2014.) te posljednji po mnogočemu nesvakidašnji projekt „Forest GIIPUJA“ (Menart, 2017.). Riječ je o albumu snimljenom u divljini, u šumi Parka prirode Učka u kojoj je neutralna tišina studija zamijenjena ambijentalnim zvukovima zatečenim na lokaciji.

Sa svakom novom izvedbom spomenutog albuma, kvartet Damjans iznova se prilagođava specifičnim karakteristikama pojedinog ambijenta, kreira glazbu na zatečenoj zvučnoj slici krajolika, osluškuje njegove stanovnike, inspirira se njegovom poviješću.
Ujedno, sa svakom novom izvedbom, doživljaj glazbe biva upotpunjen mirisima i okusima. Kroz prezentaciju domaćih vina te sitnih zalogaja inspiriranih tradicijskim notama, iscrtava se iskustveni portret našeg kraja.

Kvartet Damjans čine Damjan Grbac (kontrabas), Tonči Grabušić (bubnjevi), Aldo Foško, (klarinet i bas klarinet) te Marko First (violina i sopile).

Program je besplatan. Realiziran je preko Kulturne mreže Primorsko-goranske županije. Organizatori programa su Mjesni odbor Lipa te Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka).

ODABRANI RADOVI – Javni poziv “Prepoznavanje odsustva”

Na Javnom pozivu za privremene umjetničke projekte u javnom prostoru naziva “Prepoznavanje odsustva”, raspisanom u trajanju od 07.06. do 25.07.2018., zaprimljeno je 18 prijava.
Četveročlani žiri (u sastavu: Mirna Gurdon, koordinatorica programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti) sastao se 05. rujna 2018. te među pristiglim prijavama odabrao dva umjetnička rada:

1. Pasko Burđelez, Prisutnost
2. Silvija Đolonga, Laku noć, Lipa

Čestitamo odabranima i zahvaljujemo svima koji su se prijavili!

Realizacija odabranih radova te njihovo predstavljanje javnosti uslijediti će sredinom listopada 2019. u javnom prostoru Lipe.

Program “Prepoznavanje odsustva” provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

60 mladih iz 12 europskih zemalja u posjetu Memorijalnom centru Lipa pamti

U četvrtak, 30. kolovoza, šezdeset mladih iz dvanaest europskih zemalja posjetilo je Memorijalni centar Lipa pamti, u sklopu dvotjedne turneje po mjestima masovnog stradanja u Hrvatskoj, odnosno ljetnog kampa pod nazivom »Venues of victims // Venues of perpetrators. Mapping, decoding & processing the role of historical – civic education in (European) Youth Work«, što su ga organizirali Stiftung Europäische Jugendbildungs und Jugendbegegnungsstätte iz njemačkog Weimara te Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s nizom institucija iz više europskih zemalja
Fokus projekta u kojem sudjeluju istraživački instituti, muzeji, zaklade, udruge i centri za rad s mladima iz Belgije, Česke, Estonije, Francuske, Hrvatske, Litve, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovenije i Španjolske je međuodnos suočavanja s prošlošćuu i obrazovanja u području promocije i zaštite ljudskih prava. Dosad su sudionici obišli više simbolički važnih mjesta u Hrvatskoj, od Vukovara i Jasenovca, do Golog otoka i Lipe.

– Projekt s jedne strane kritički tematizira totalitarne i autoritarne poretke u Europi u 20. stoljeću, kroz bavljenje poviješću Hrvatske u 20. stoljeću. S druge strane, projekt tematizira suvremene izazove u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na tematiku kulture sjećanja smještajući ih u širi europski kontekst.
Tijekom boravka u selu Lipa i istoimenom muzeju, sudionici su upoznali mjesto i okolnosti stradanja stanovnika u proljeće 1944. godine. Nakon vođenog obilaska lokaliteta stradanja i muzeja, uslijedila je diskusija, u kojoj je od strane sudionika istaknuta univerzalna važnost postojanja i upoznavanja mjesta stradanja civila pod udarom političkog nasilja i rata. Muzej u Lipi prepoznat je ne samo kao važan podsjetnik suvremenim generacijama o nužnosti zaštite demokratskih sloboda i ljudskih prava, već i kao mjesto koje ima potencijal postati važan centar za promociju kulture mira, rekao je nakon posjeta dr. Boris Stamenić iz Documente.

TEKST ČLANKA PREUZET JE IZ NOVOG LISTA. Preuzmi članak na LINKU.