Kulturno-povijesna baština

Tragove prvih stanovnika Liburnijskog krasa, Liburna i potom Rimljana, pratimo na arheološkim nalazištima gradina (Pasjak, Šapjane) i špilja (Brgujčeva loza i Loza 2). Pretpovijesne i antičke keramičke ulomke, kao svjedočanstava privatnog života prvih stanovnika, upotpunjuju i tragovi veoma aktivne javne djelatnosti. Antička cesta Via Publica prolazila je upravo ovim područjem kao najkraća poveznica Tarsatice (Rijeka) i Akvileje dok se u njenoj neposrednoj blizini uzdizao Liburnijski limes, sistem obrambenih zidina koji je antičku provinciju Italiju štitio od provala barbara.

 

2. Augustinski posjed_kropano

Jedan od najranijih zapisa imena sela Lipa datiranje 21. travnja 1429. godine ispravom u kojoj Hugon Devinski, feudalni gospodar Lipe, augustinskom samostanu u Rijeci potvrđuje pravo na crkvenu desetinu i uživanje zemljišta u Lipi. Na karti s početka 18. stoljeća Lipa i dalje pripada augustinskom posjedu, a kroz nju prolazi i glavna prometnica koja Rijeku povezuje s Trstom.

Smještena na važnim cestovnim pravcima, Lipa među prvima dobiva poštansku postaju, otvorenu 1756. godine u zgradi današnjeg Memorijalnog centra. Lipa tada ima 12 zaprežnih konja i dvije kočije kojima se obavlja transport pošte i putnika. Godine 1885. u istoj se zgradi otvara pučka škola, zaslugom Ivana Kalčića Barele, uglednog Lipajskog dobrotvora.