Public Call for Art Installations in the public space – Recognizing the Absence

Maritime and Historical Museum of the Croatian Littoral Rijeka (Memorial Centre Lipa Remembers)
announces this

PUBLIC CALL FOR SUBMISSION OF TEMPORARY ART INSTALLATIONS IN THE PUBLIC SPACE under the theme RECOGNIZING THE ABSENCE.

Submission deadline: 25 August 2019

 

PROGRAM DESCRIPTION AND OBJECTIVES:

Memorial Centre Lipa Remembers was opened in 2015 as a branch of the Maritime and Historical Museum of the Croatian Littoral Rijeka. The Centre is dedicated to the commemoration of the atrocities that occurred in Lipa on 30 April 1944, when the Nazis and Fascists killed 269 residents, mainly women, children and the elderly, and set the entire settlement ablaze. Besides fostering a culture of remembrance at the national and international level, the Centre is dedicated to the articulation of anti-war messages and the conveyance of universal appeals to conscience. A necessary prerequisite for all of the above is an awareness of the extent of the loss and contemplation of the following questions: How can the emptiness created by the atrocities be depicted? How can the absence of the slain residents of Lipa be made a component of our existence today? How can the inconceivable be conceived, and how can the unportrayable be portrayed?
Given subjects will be addressed within artistic programme “Recognizing the absence” as part of the Seasons of Power flagship of the Rijeka 2020 – European Capital of Culture.
We shall endeavour to find the answers within the framework of the second series of artistic interventions in the public spaces of Lipa – within the very topography of the war. This is a call for proposals that, while reflecting on violence and suffering, will avoid literal depictions thereof. Setting forth from the supposition that extending the boundaries of art simultaneously extends the boundaries of knowledge, preference shall be accorded to proposals that affirm experimental and intermediary artistic practices. This is additionally a call for proposals that will examine the scope of social influence that contemporary artistic practice has at its disposal – particularly with regard to an understanding of categories that are otherwise difficult to comprehend (trauma, atrocities, genocide) and to awareness-raising and advocacy for desirable forms of behaviour. Social impact may also be achieved by a direct approach, through art projects based on social inclusion (community art) and cooperation with the local community. Finally, this is a call for proposals that contribute to appreciation of the symbolic potential of Lipa in contemporary peace-building processes.

The program is being conducted in partnership with the Museum of Modern and Contemporary Art in Rijeka and TD Rijeka 2020 LLC, as part of the Seasons of Power flagship of the Rijeka 2020 – European Capital of Culture.

Submissions will be considered by a four-member jury: Nemanja Cvijanović, artist and coordinator of programmes in the project of Rijeka 2020 – European Capital of Culture; Biserka Dumbović-Bilušić, head of Conservation Department in Rijeka; Ksenija Orelj, curator of the Museum of Modern and Contemporary Art; Vana Gović, curator of the Memorial Centre Lipa Remembers.

SUBMISSION DEADLINE

The call is opened UNTIL 25 AUGUST 2019
Notification of accepted proposals will be posted no later than the 15th of September 2019 at the website of the Memorial Centre Lipa Remembers, http://lipapamti.ppmhp.hr/, and accepted applicants will be personally contacted by e-mail.
The period for project installation and presentation will run FROM 1 TO 15 OCTOBER 2019.

LOCATION OF PROGRAM IMPLEMENTATION

The location for project implementation encompasses public spaces in Lipa. Find the location at the link. Lipa is a small settlement with roughly one hundred residents situated 27 km from the city of Rijeka, in its hinterland, near the border between Croatia and Slovenia. During the Second World War, it was the scene of a Nazi/Fascist crime against humanity, so today it is under protection as a cultural good in the memorial site category. In this vein, the proposed artistic projects must be temporary, reversible (removable) and non-invasive in the public spaces in which they shall intervene.

GUIDELINES FOR APPLICANTS:

1. Only new, thus far non-implemented works may be proposed.
2. Only a single work may be proposed.
3. Applications are sent via e-mail to the address lipapamti@ppmhp.hr with the subject “Natječaj Recognizing the Absence.” The contact person is Vana Gović, vana@ppmhp.hr, +385(0)51732239
4. Applications not accompanied by the required documentation will not be considered by the jury, as they shall be deemed incomplete.
5. The selected applicants shall be obliged to personally come to Lipa in the specified period for the purpose of production and presentation of the project.
6. The remuneration per project is a gross sum of EUR 670 (regardless of whether it is done by an artistic group or individual artist). The maximum gross sum for the production of an individual project is EUR 670.
7. Accommodation in Lipa shall be arranged by the organizer.
8. Organizer will not be able to cover the travel expenses.

APPLICATIONS MUST CONTAIN:

1. Completed application form. The application form may be downloaded at this link.
2. Résumé
3. A description which gives the jury insight into the proposed work by means of suitable documentation (sketches, photographs, video recordings, etc.)
4. A technical description of implementation with suggested location and duration (method for installation and removal of the work and list of the necessary equipment)
5. A budget for project implementation

Detailed documentation can be downloaded at this link. The documentation contains an extensive overview of the circumstances surrounding the atrocities perpetrated on 30 April 1944 and visual materials that will acquaint applicants with the present-day appearance of the settlement.

Art installations selected and performed in the first series of the programme, in the year 2018, can be seen at this link.

Video presentation of the art piece “Good night, Lipa” made by the artist Silvija Đolonga in October 2018 as part of the first series of the programme “Recognizing the absence”
Video author: Maša Drndić

The program is financially underwritten by the Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Primorje-Gorski Kotar County, Matulji Municipality and City of Rijeka.

Application deadline: 25 August 2019

Contact:
Memorijalni centar Lipa pamti
Lipa 35
51514 Šapjane
Croatia
ph.: +385(0)51732239
lipapamti@ppmhp.hr
http://lipapamti.ppmhp.hr/
or
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Muzejski trg 1
51 000 Rijeka
Croatia
ph.: +385(0)51213578
info@ppmhp.hr
http://ppmhp.hr/

 

                          

            

Valentinovo u Memorijalnom centru Lipa pamti!

Povodom Valentinova, dana zaljubljenih, u Memorijalnom centru Lipa pamti za sve smo parove pripremili paket ulaznica po posebnoj cijeni. Za cijenu jedne ulaznice svaki će par moći posjetiti naš stalni postav u kojem se interpretira povijest Drugog svjetskog rata na području Liburnijskog krasa, ali i ukazuje na kontinuitet življenja na ovom prostorima od prapovijesti do danas s naglaskom na kulturno-povijesnoj baštini Lipe.

Cjelovečernji program UABA Liburnije u Lipi

U petak 15. veljače s početkom u 17.00 sati, u Memorijalnom centru Lipa pamti održat će se cjelovečernji program Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Liburnije. Program će započeti predavanjem o njemačkoj operaciji “Braunschweig”, a u 18.00 sati nastavit će se projekcijom dokumentarnog filma “Iza žice”.

Predavanje Operacija “Braunschweig” održat će profesor Dušan Širola, potpredsjednik UABA Liburnije, s ciljem obnavljanja sjećanja na njemačku ofenzivu koja je, u trajanju od 25. travnja do 6. svibnja 1944. godine, ostavila teške posljedice na području današnje Liburnije. Spaljena su i opljačkana brojna sela, dio stanovnika je protjeran te odveden u logore dok je dio stanovnika stradao. Najokrutniji zločin počinjen tijekom operacije “Braunschweig” upravo je zločin počinjen u Lipi 30. travnja 1944. U predavanju će se govoriti o ključnim događajima koji su prethodili operaciji, govoriti će se o tome tko je operaciju planirao, s kojim ciljem, u kojem vremenu i etapama te s kojim snagama. Ujedno će se predstaviti i recentna istraživanja talijanskih povjesničara o nekim događajima vezanim za operaciju “Braunschweig”, posebice za stradanje Lipe.

Njemačke snage tijekom provođenja zločina u Lipi, 30. travnja 1944.

“Iza žice” je dokumentarni film autora Dorina Miniguttija te hrvatsko-slovensko-talijanske koprodukcije koji progovara o koncentracijskom logoru za civilne zatočenike u Gonarsu, u Udinskoj provinciji. Logor u Gonarsu bio je aktivan od proljeća 1942. do rujna 1943. godine i tijekom tih 18 mjeseci postao je mjestom smrti više od 400 ljudi, uključujući 71 dijete mlađe od jedne godine. Danas su betonski zahodi u polju kukuruza jedini vidljivi trag tog logora, a 1973. godine Općina Gonars sagradila je na njegovom mjestu memorijalni grob.

Dokumentarac “Iza žice” otkriva još neobjavljenu priču o skupini djece koja su preživjela jedan od talijanskih koncentracijskih logora Drugog svjetskog rata, u koje su odvođeni stanovnici slovenskih i hrvatskih sela. Što za dijete znači pritvor, oduzimanje slobode, vode i hrane? Kako je to biti svjedokom smrti stotine ljudi, uključujući i roditelje i bliske rođake? Kakve su traume s kojima protagonisti takvog oskrvnutog djetinjstva moraju živjeti? “Iza žice” prati tadašnju djecu na njihovom putu u sjećanje.Njihova sjećanja potkrijepljena su crtežima i tekstovima koje su stvorili kada su pušteni iz logora. Njihove misli, zamrznute u vremenu, isprepletene su s njihovim današnjim mislima, sedamdesetak godina kasnije. Protagonisti razmišljaju o svojim traumama, o svim onim nevidljivim ožiljcima koje nose tijekom svog života. Njihove tekstove iz tog vremena čitaju današnji školarci, slušaju sjećanja svjedoka i postavljaju pitanja, dječje naivna i iskrena, crtajući potom svoje impresije o onome što su čuli. Pokušavaju shvatiti pojam ukradenog djetinjstva.

Režija: Dorino Minigutti / Scenarij: Dorino Minigutti / Fotografija: Bruno Beltramini / Montaža: Sanjin Stanić / Glazba: Aleksander Ipavec / Produkcija: Focus Media, Agherose, Kinoatelje

Radionica povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Dana 25. siječnja 2019. Memorijalni centar Lipa pamti je u suradnji s učenicima i profesorima Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Podsjetimo se, Međunarodni dan sjećanja obilježava se svake godine na datum 27. siječnja kada su vojnici Crvene armije 1945. godine oslobodil koncentracijski logor Auschwitz – simbol stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

Učenici OŠ Podmurvice su kroz vođeni razgled Memorijalnog centra i samog mjesta upoznali povijesno stradanje Lipljana te su, posredstvom Lipe kao lokalnog primjera zločina protiv čovječnosti, promišljali o ratnom stradanju civila općenito, te o razornim posljedicama genocida i holokausta. Kako su potresne poput holokausta najbolji podsjetnik na smisao i važnost učenja povijesti za osobni razvoj svakog pojedinca, učenici su kroz radionički rad kritički pisali o vlastitom odnosu prema učenju povijesti. Čini li su to promišljajući o važnosti učenja povijesti zbog razumijevanja pojava i odluka ljudi u prošlosti, zatim zbog prepoznavanja pojava i odluka iz prošlosti u sadašnjosti, ali i zbog stvaranja bolje budućnosti. Učenici su ujedno osvijestili vlastitu ulogu u poticanju pozitivnih obrazaca ponašanja u društvu (poštivanje drugoga i drugačijeg, tolerancija, nenasilna komunikacija, zauzimanje za prava drugoga…) kao i vlastitu odgovornost za postizanje mira.

Hvala profesorici Ivi Baraba na inicijativi te svim profesorima i učenicima Osnovne škole Podmurvice na iskazanom interesu i kreativnom doprinosu. Nadamo se zajedničkom programu i dogodine!


Noć muzeja 2019.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Memorijalni centar Lipa pamti, područna jedinica Pomorskog i povijesnog mueja Hrvatskog primorja Rijeka, i ove se godine priključuje velikoj nacionalnoj manifestaciji Noći muzeja koja će se održati 1. veljače 2019. s početkom u 18.00 sati.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) te netom obilježene stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, program Noći muzeja u Memorijalnom centru bit će posvećen sjećanjima na velika stradanja 20. stoljeća – kako ih pamte stanovnici Liburnije. Veliko nam je zadovoljstvo najaviti kako program Noći muzeja provodimo u suradnji s Rodoslovnim centrom Kastavštine i Liburnije, čiji su članovi kroz proteklu 2018. godinu prikupili vrijednu građu te doprinijeli istraživanju gubitaka naših krajeva u Velikom ratu.
Program će obuhvatiti osobna svjedočanstva i kazivanja pojedinaca koji su preživjeli i svjedočili prijelomnim trenucima povijesti. Predstavit će i materijalnu ostavštinu tih tragičnih vremena – predmete koji se čuvaju u privatnom vlasništvu, u domovima diljem Liburnije kao podsjetnici na članove obitelji stradale u ratu. Ako i Vi sami u svojem domu čuvate poneku fotografiju ili predmet kao uspomenu na Vaše najmilije – učesnike Prvog ili Drugog svjetskog rata – neka Noć muzeja u Lipi bude prilika da ih donesete i s nama podijelite svoju obiteljsku povijest. Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM:

18.00
Otvorenje izložbe “Liburnija u Velikom ratu”.
Na izložbi će biti predstavljeni predmeti iz privatnog vlasništva stanovnika Liburnije čiji su preci bili učesnici Prvog svjetskog rata.

18.15
Predavanje Miljenka Ujčića
iz Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije o recentnim istraživanjima i prikupljenoj građi na temu učesnika i stradalnika Prvog svjetskog rata s prostora Liburnije.

19.00
Nastup klape “Skalin”

19.30
Projekcija dokumentarnog filma “Palež u sjećanjima”
autorica Anje Medved i Nadje Velušček u suradnji sa ZRS Koper. Film kroz osobna svjedočanstva tematizira stradanja civila tijekom Drugog svjetskog rata na području tzv. Julijske krajine – multietničkog pograničnog područja između Italije, Slovenije i Hrvatske. Film je
sufinancirala Evropska unija iz programa Evropa za građane.

Program završava u 21.30 sati.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije
Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Zajedništvo u sjećanju – Delegacije Lipe i Matulja posjetile pobratimljene Šajine i Barban


U noći 8. na 9. siječnja 1944. istarska sela Šajini i Bokordići bila su poprištem zločina protiv čovječnosti, događaja koji i danas žive u kolektivnom sjećanju preživjelih i njihovih potomaka. Prisjetimo se, oko ponoći, nacisti i faštisti okupirali su selo Šajini te u naredna dva sata ubili 54 civila, a selo opljačkali i spalili. Nakon Šajina, ušli su u Bokordiće. Prvo su upali u kuće članova narorodnooslobodilačkog odbora koje su izvukli van i strijeljali, a potom su nastavili svoj krvavi pohod po selu. Ubijeno je 22 civila, osmero ih je odvedeno u njemačke logore iz kojih se nikada nisu vratili, dok je šest muškaraca poginulo u borbi. Posljedice spomenutih zločina i danas je teško pojmiti, ubijane su žene s djecom u naručju, nenaoružani starci, majke i očevi u prisutstvu vlastite djece… 120 djece ostalo je bez roditelja. Preostalo stanovništvo nije moglo na dostojan način pokopati mrtve. U pomoć su im pristigli susjedni mještani pa su pokojne umatali u posteljinu te ih vozovima prenosili i polagali u velike rupe iskopane na groblju u susjednom selu Škitača. Preostalo stanovništvo bile su mahom žene čija je tuga udovištva produbljena neizrecivim siromaštvom i strahom od nemogućnosti prehranjivanja vlastite djece. Hodale su po okolnim selima proseći mlijeko i šećer. Dojile su i plakale. Crne facole u koje su se toga dana zavile nisu više nikada skidale.

Šajinska djeca oca su pronašle u jedinom radno sposobnom muškarcu u selu, barbi Antonu Matošiću koji se brinuo za osiguravanje hrane, odjeće i obuće te organizaciju nastave. “Šajinska siročad ne more, ne smi, ni neće nikada zabiti ono ča je za njih načinija Tone Matošić. Da ni bilo barba Tone ne znan kako bimo bili pasali. Ja san usta i prez oca i matere i svih svojih, a on me je uzeja h sebi, zgojija i školova.” (sjećanja Đine Matošića iz knjige “Barbarizam u barbanskim Šajinima”)

Zajednička sudbina teških gubitaka pretrpljenih tijekom ratne 1944. godine povezala je i zbližila Šajince i Lipljane. Na 40. obljetnicu tragedija, pobratimile su se ondašnje mjesne zajednice Krasa i Šajina. Od tada se delegacije obaju mjesta uzajamno posjećuju prilikom obilježavanja stradanja te se učestalo druže. Slijedom navedenog, 2003. godine uslijedilo je i bratimljenje njihovih općina Matulja i Barbana.

Ovogodišnje obilježavanje stradanja u Bokordićima i Šajinima posjetile su delegacije Mjesnog odbora Lipa, Općine Matulji te Udruge antifašista i antifašističkih boraca Liburnije, a domaćini su na veoma dirljiv i osoban način s prisutnima podijelili svoje teško povijesno nasljeđe te podsjetili kako prisjećati se znači učiti za budućnost, ali i oprostiti.