Valentinovo u Memorijalnom centru Lipa pamti!

Povodom Valentinova, dana zaljubljenih, u Memorijalnom centru Lipa pamti za sve smo parove pripremili paket ulaznica po posebnoj cijeni. Za cijenu jedne ulaznice svaki će par moći posjetiti naš stalni postav u kojem se interpretira povijest Drugog svjetskog rata na području Liburnijskog krasa, ali i ukazuje na kontinuitet življenja na ovom prostorima od prapovijesti do danas s naglaskom na kulturno-povijesnoj baštini Lipe.

Cjelovečernji program UABA Liburnije u Lipi

U petak 15. veljače s početkom u 17.00 sati, u Memorijalnom centru Lipa pamti održat će se cjelovečernji program Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Liburnije. Program će započeti predavanjem o njemačkoj operaciji “Braunschweig”, a u 18.00 sati nastavit će se projekcijom dokumentarnog filma “Iza žice”.

Predavanje Operacija “Braunschweig” održat će profesor Dušan Širola, potpredsjednik UABA Liburnije, s ciljem obnavljanja sjećanja na njemačku ofenzivu koja je, u trajanju od 25. travnja do 6. svibnja 1944. godine, ostavila teške posljedice na području današnje Liburnije. Spaljena su i opljačkana brojna sela, dio stanovnika je protjeran te odveden u logore dok je dio stanovnika stradao. Najokrutniji zločin počinjen tijekom operacije “Braunschweig” upravo je zločin počinjen u Lipi 30. travnja 1944. U predavanju će se govoriti o ključnim događajima koji su prethodili operaciji, govoriti će se o tome tko je operaciju planirao, s kojim ciljem, u kojem vremenu i etapama te s kojim snagama. Ujedno će se predstaviti i recentna istraživanja talijanskih povjesničara o nekim događajima vezanim za operaciju “Braunschweig”, posebice za stradanje Lipe.

Njemačke snage tijekom provođenja zločina u Lipi, 30. travnja 1944.

“Iza žice” je dokumentarni film autora Dorina Miniguttija te hrvatsko-slovensko-talijanske koprodukcije koji progovara o koncentracijskom logoru za civilne zatočenike u Gonarsu, u Udinskoj provinciji. Logor u Gonarsu bio je aktivan od proljeća 1942. do rujna 1943. godine i tijekom tih 18 mjeseci postao je mjestom smrti više od 400 ljudi, uključujući 71 dijete mlađe od jedne godine. Danas su betonski zahodi u polju kukuruza jedini vidljivi trag tog logora, a 1973. godine Općina Gonars sagradila je na njegovom mjestu memorijalni grob.

Dokumentarac “Iza žice” otkriva još neobjavljenu priču o skupini djece koja su preživjela jedan od talijanskih koncentracijskih logora Drugog svjetskog rata, u koje su odvođeni stanovnici slovenskih i hrvatskih sela. Što za dijete znači pritvor, oduzimanje slobode, vode i hrane? Kako je to biti svjedokom smrti stotine ljudi, uključujući i roditelje i bliske rođake? Kakve su traume s kojima protagonisti takvog oskrvnutog djetinjstva moraju živjeti? “Iza žice” prati tadašnju djecu na njihovom putu u sjećanje.Njihova sjećanja potkrijepljena su crtežima i tekstovima koje su stvorili kada su pušteni iz logora. Njihove misli, zamrznute u vremenu, isprepletene su s njihovim današnjim mislima, sedamdesetak godina kasnije. Protagonisti razmišljaju o svojim traumama, o svim onim nevidljivim ožiljcima koje nose tijekom svog života. Njihove tekstove iz tog vremena čitaju današnji školarci, slušaju sjećanja svjedoka i postavljaju pitanja, dječje naivna i iskrena, crtajući potom svoje impresije o onome što su čuli. Pokušavaju shvatiti pojam ukradenog djetinjstva.

Režija: Dorino Minigutti / Scenarij: Dorino Minigutti / Fotografija: Bruno Beltramini / Montaža: Sanjin Stanić / Glazba: Aleksander Ipavec / Produkcija: Focus Media, Agherose, Kinoatelje

Radionica povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Dana 25. siječnja 2019. Memorijalni centar Lipa pamti je u suradnji s učenicima i profesorima Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Podsjetimo se, Međunarodni dan sjećanja obilježava se svake godine na datum 27. siječnja kada su vojnici Crvene armije 1945. godine oslobodil koncentracijski logor Auschwitz – simbol stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

Učenici OŠ Podmurvice su kroz vođeni razgled Memorijalnog centra i samog mjesta upoznali povijesno stradanje Lipljana te su, posredstvom Lipe kao lokalnog primjera zločina protiv čovječnosti, promišljali o ratnom stradanju civila općenito, te o razornim posljedicama genocida i holokausta. Kako su potresne poput holokausta najbolji podsjetnik na smisao i važnost učenja povijesti za osobni razvoj svakog pojedinca, učenici su kroz radionički rad kritički pisali o vlastitom odnosu prema učenju povijesti. Čini li su to promišljajući o važnosti učenja povijesti zbog razumijevanja pojava i odluka ljudi u prošlosti, zatim zbog prepoznavanja pojava i odluka iz prošlosti u sadašnjosti, ali i zbog stvaranja bolje budućnosti. Učenici su ujedno osvijestili vlastitu ulogu u poticanju pozitivnih obrazaca ponašanja u društvu (poštivanje drugoga i drugačijeg, tolerancija, nenasilna komunikacija, zauzimanje za prava drugoga…) kao i vlastitu odgovornost za postizanje mira.

Hvala profesorici Ivi Baraba na inicijativi te svim profesorima i učenicima Osnovne škole Podmurvice na iskazanom interesu i kreativnom doprinosu. Nadamo se zajedničkom programu i dogodine!


Noć muzeja 2019.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Memorijalni centar Lipa pamti, područna jedinica Pomorskog i povijesnog mueja Hrvatskog primorja Rijeka, i ove se godine priključuje velikoj nacionalnoj manifestaciji Noći muzeja koja će se održati 1. veljače 2019. s početkom u 18.00 sati.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) te netom obilježene stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, program Noći muzeja u Memorijalnom centru bit će posvećen sjećanjima na velika stradanja 20. stoljeća – kako ih pamte stanovnici Liburnije. Veliko nam je zadovoljstvo najaviti kako program Noći muzeja provodimo u suradnji s Rodoslovnim centrom Kastavštine i Liburnije, čiji su članovi kroz proteklu 2018. godinu prikupili vrijednu građu te doprinijeli istraživanju gubitaka naših krajeva u Velikom ratu.
Program će obuhvatiti osobna svjedočanstva i kazivanja pojedinaca koji su preživjeli i svjedočili prijelomnim trenucima povijesti. Predstavit će i materijalnu ostavštinu tih tragičnih vremena – predmete koji se čuvaju u privatnom vlasništvu, u domovima diljem Liburnije kao podsjetnici na članove obitelji stradale u ratu. Ako i Vi sami u svojem domu čuvate poneku fotografiju ili predmet kao uspomenu na Vaše najmilije – učesnike Prvog ili Drugog svjetskog rata – neka Noć muzeja u Lipi bude prilika da ih donesete i s nama podijelite svoju obiteljsku povijest. Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM:

18.00
Otvorenje izložbe “Liburnija u Velikom ratu”.
Na izložbi će biti predstavljeni predmeti iz privatnog vlasništva stanovnika Liburnije čiji su preci bili učesnici Prvog svjetskog rata.

18.15
Predavanje Miljenka Ujčića
iz Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije o recentnim istraživanjima i prikupljenoj građi na temu učesnika i stradalnika Prvog svjetskog rata s prostora Liburnije.

19.00
Nastup klape “Skalin”

19.30
Projekcija dokumentarnog filma “Palež u sjećanjima”
autorica Anje Medved i Nadje Velušček u suradnji sa ZRS Koper. Film kroz osobna svjedočanstva tematizira stradanja civila tijekom Drugog svjetskog rata na području tzv. Julijske krajine – multietničkog pograničnog područja između Italije, Slovenije i Hrvatske. Film je
sufinancirala Evropska unija iz programa Evropa za građane.

Program završava u 21.30 sati.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije
Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Zajedništvo u sjećanju – Delegacije Lipe i Matulja posjetile pobratimljene Šajine i Barban


U noći 8. na 9. siječnja 1944. istarska sela Šajini i Bokordići bila su poprištem zločina protiv čovječnosti, događaja koji i danas žive u kolektivnom sjećanju preživjelih i njihovih potomaka. Prisjetimo se, oko ponoći, nacisti i faštisti okupirali su selo Šajini te u naredna dva sata ubili 54 civila, a selo opljačkali i spalili. Nakon Šajina, ušli su u Bokordiće. Prvo su upali u kuće članova narorodnooslobodilačkog odbora koje su izvukli van i strijeljali, a potom su nastavili svoj krvavi pohod po selu. Ubijeno je 22 civila, osmero ih je odvedeno u njemačke logore iz kojih se nikada nisu vratili, dok je šest muškaraca poginulo u borbi. Posljedice spomenutih zločina i danas je teško pojmiti, ubijane su žene s djecom u naručju, nenaoružani starci, majke i očevi u prisutstvu vlastite djece… 120 djece ostalo je bez roditelja. Preostalo stanovništvo nije moglo na dostojan način pokopati mrtve. U pomoć su im pristigli susjedni mještani pa su pokojne umatali u posteljinu te ih vozovima prenosili i polagali u velike rupe iskopane na groblju u susjednom selu Škitača. Preostalo stanovništvo bile su mahom žene čija je tuga udovištva produbljena neizrecivim siromaštvom i strahom od nemogućnosti prehranjivanja vlastite djece. Hodale su po okolnim selima proseći mlijeko i šećer. Dojile su i plakale. Crne facole u koje su se toga dana zavile nisu više nikada skidale.

Šajinska djeca oca su pronašle u jedinom radno sposobnom muškarcu u selu, barbi Antonu Matošiću koji se brinuo za osiguravanje hrane, odjeće i obuće te organizaciju nastave. “Šajinska siročad ne more, ne smi, ni neće nikada zabiti ono ča je za njih načinija Tone Matošić. Da ni bilo barba Tone ne znan kako bimo bili pasali. Ja san usta i prez oca i matere i svih svojih, a on me je uzeja h sebi, zgojija i školova.” (sjećanja Đine Matošića iz knjige “Barbarizam u barbanskim Šajinima”)

Zajednička sudbina teških gubitaka pretrpljenih tijekom ratne 1944. godine povezala je i zbližila Šajince i Lipljane. Na 40. obljetnicu tragedija, pobratimile su se ondašnje mjesne zajednice Krasa i Šajina. Od tada se delegacije obaju mjesta uzajamno posjećuju prilikom obilježavanja stradanja te se učestalo druže. Slijedom navedenog, 2003. godine uslijedilo je i bratimljenje njihovih općina Matulja i Barbana.

Ovogodišnje obilježavanje stradanja u Bokordićima i Šajinima posjetile su delegacije Mjesnog odbora Lipa, Općine Matulji te Udruge antifašista i antifašističkih boraca Liburnije, a domaćini su na veoma dirljiv i osoban način s prisutnima podijelili svoje teško povijesno nasljeđe te podsjetili kako prisjećati se znači učiti za budućnost, ali i oprostiti.

Video “Laku noć, Lipa”

Memorijalni centar Lipa pamti sa zadovoljstvom predstavlja video prezentaciju umjetničkog rada “Laku noć, Lipa” realiziranog u sklopu ovogodišnjeg programa “Prepoznavanje odsustva”. Rad je primjer pejzažne umjetnosti i djelo je umjetnice Silvije Đolonga. Autorstvo videa potpisuje Maša Drndić.

_________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

Program “Prepoznavanje odsustva” realiziran je u suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te TD Rijeka 2020 kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

ODABRANI RADOVI – Javni poziv “Prepoznavanje odsustva”

Na Javnom pozivu za privremene umjetničke projekte u javnom prostoru naziva “Prepoznavanje odsustva”, raspisanom u trajanju od 07.06. do 25.07.2018., zaprimljeno je 18 prijava.
Četveročlani žiri (u sastavu: Mirna Gurdon, koordinatorica programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti) sastao se 05. rujna 2018. te među pristiglim prijavama odabrao dva umjetnička rada:

1. Pasko Burđelez, Prisutnost
2. Silvija Đolonga, Laku noć, Lipa

Čestitamo odabranima i zahvaljujemo svima koji su se prijavili!

Realizacija odabranih radova te njihovo predstavljanje javnosti uslijediti će sredinom listopada 2019. u javnom prostoru Lipe.

Program “Prepoznavanje odsustva” provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

60 mladih iz 12 europskih zemalja u posjetu Memorijalnom centru Lipa pamti

U četvrtak, 30. kolovoza, šezdeset mladih iz dvanaest europskih zemalja posjetilo je Memorijalni centar Lipa pamti, u sklopu dvotjedne turneje po mjestima masovnog stradanja u Hrvatskoj, odnosno ljetnog kampa pod nazivom »Venues of victims // Venues of perpetrators. Mapping, decoding & processing the role of historical – civic education in (European) Youth Work«, što su ga organizirali Stiftung Europäische Jugendbildungs und Jugendbegegnungsstätte iz njemačkog Weimara te Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s nizom institucija iz više europskih zemalja
Fokus projekta u kojem sudjeluju istraživački instituti, muzeji, zaklade, udruge i centri za rad s mladima iz Belgije, Česke, Estonije, Francuske, Hrvatske, Litve, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovenije i Španjolske je međuodnos suočavanja s prošlošćuu i obrazovanja u području promocije i zaštite ljudskih prava. Dosad su sudionici obišli više simbolički važnih mjesta u Hrvatskoj, od Vukovara i Jasenovca, do Golog otoka i Lipe.

– Projekt s jedne strane kritički tematizira totalitarne i autoritarne poretke u Europi u 20. stoljeću, kroz bavljenje poviješću Hrvatske u 20. stoljeću. S druge strane, projekt tematizira suvremene izazove u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na tematiku kulture sjećanja smještajući ih u širi europski kontekst.
Tijekom boravka u selu Lipa i istoimenom muzeju, sudionici su upoznali mjesto i okolnosti stradanja stanovnika u proljeće 1944. godine. Nakon vođenog obilaska lokaliteta stradanja i muzeja, uslijedila je diskusija, u kojoj je od strane sudionika istaknuta univerzalna važnost postojanja i upoznavanja mjesta stradanja civila pod udarom političkog nasilja i rata. Muzej u Lipi prepoznat je ne samo kao važan podsjetnik suvremenim generacijama o nužnosti zaštite demokratskih sloboda i ljudskih prava, već i kao mjesto koje ima potencijal postati važan centar za promociju kulture mira, rekao je nakon posjeta dr. Boris Stamenić iz Documente.

TEKST ČLANKA PREUZET JE IZ NOVOG LISTA. Preuzmi članak na LINKU.

Izložba “Biti izbjeglica: europski narativ”

Memorijalni centar Lipa pamti dio je velikog međunarodnog izložbenog projekta naziva “Biti izbjeglica: europski narativ”.

Projekt objedinjuje i interpretira 15 predmeta iz pet muzeja srednje i jugoistočne Europe  koji podsjećaju na jednako toliko različitih iskustava migracija doživljenih na europskom kontinentu kroz povijest. Posebice su povijesne okolnosti 20. stoljeća poput ratova, genocida, vjerskih i političkih progona, siromaštva i etničkih sukoba prisilili ljude na napuštanje svojih domova i na pronalazak utočište drugdje. Sve to čini zajedničko europsko iskustvo temeljeno na doticanju životnih sudbina te vezama koje se grade na mnoštvo načina.

Nakon Ljubljane, Novog Sada, Rijeke i Tuzle, izložba gostuje u Muzeju grada Beča u Austriji, u trajanju od 17. svibnja 2018. do 13. siječnja 2019. godine.

Na izložbi su predstavljeni ključevi obitelji Smajila Brndini iz Lipe koji svjedoče o iskustvu ratnog stradanja.

Vratimo se trenutak u prošlost. Na dan stradanja Lipe Ivan Smajila Brndin je bio dječak od 9 godine. Majka ga je odvela kod bake i djeda u susjedno slovensko mjesto, ne sluteći da će mu na taj način spasiti život. Povratkom u spaljenu Lipu Ivan nije pronašao svoju obitelj, niti je zatekao kuću čitavu. U pepelu zajedničkog stratišta Lipljana – Kvartirkinoj kući, pronašao je jedino ključeve svog spaljenog doma. Oni postaju Ivanov doživotni podsjetnik na gubitak te jedan od rijetkih predmeta sačuvanih u Lipi iz vremena prije stradanja. Prilikom otvaranja Memorijalnog centra Lipa pamti 2015. godine, Ivan Smajila je poklonio ključeve muzeju uz želju da budu izloženi u stalnom postavu.

 

Izložbu “Biti izbjeglica” podržava Europska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), Program “Europa za građane”, kao i austrijska Federalna kancelarija.