Prepoznavanje odsustva 2019.

Predstavljanje umjetničkih radova u javnom prostoru Lipe

U petak, 18. listopada u 18.30 sati, ispred Memorijalnog centra Lipa pamti predstavljamo tri umjetnička rada realizirana u javnom prostoru Lipe kao dio programa “Prepoznavanje odsustva 2019.”.

Memorijalni centar Lipa pamti je od svog otvorenja posvećen sjećanju na 269 stradalih Lipljana, te trajnom ukazivanju na razorne posljedice rata te nepoštivanja temeljnih ljudskih prava. Sjećanje se u Lipi gradi kroz uključivanje pojedinaca različitih struka i pristupa, ne bi li promišljanje teškog povijesnog nasljeđa stvaralo uvijek nove vrijednosti i značenja. Na jedno se pitanje uvijek iznova traži odgovor: Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Program “Prepoznavanje odsustva” na spomenuto pitanje odgovara iz perspektive suvremene umjetnosti, i to čini već treću godinu zaredom. Nakon radova umjetnice Nike Rukavina (2017.) te umjetnika Paska Burđeleza i Silvije Đolonga (2018.) na ovogodišnji Javni poziv prijavljeno je 11 prijedloga site-specific radova među kojima je žiri za realizaciju odabrao tri rada.

Rad Put tišine umjetnice Diane Sokolić primjer je pejzažne umjetnosti koja posjetitelja poziva na komemorativnu šetnju Lipom. Prateći kamenu stazu u kojoj svaki par položenog kamenja predstavlja par nogu, a svaki razmak među njima ljudski korak, evocira se prisutnost stradalih. Kamen po kamen. Korak po korak. I tako 269 puta.

Rad Se domisliš, se spametiš umjetnika Josipa Pine Ivančića pejzažu pristupa na drugačiji način. Umjesto upisivanja značenja u krajolik, on se služi simbolima – onim elementima prirode kojima je značenje odavno pridodano. Njegov je rad pejzažni asemblaž u kojem se različiti materijali (zemlja, spaljene grede, grane ružmarina) i oblici (trokut, krug ili položena osmica kao znak beskonačnosti) – poput zasebnih pojmova – sklapaju u jedinstvenu likovnu sintaksu prisjećanja.

Rad Jedna iskra je dovoljna umjetnika Bojana Koštića mogli bi nazvati i lipajskim nokturnom. Zamišljen je kao serija grafita ispisanih po javnim površinama Lipe fotoluminiscentnom bojom koja svijetli u mraku. Misli umjetnika koje preko dana upijaju svjetlost, ne bi li je noću reflektirali, podsjetnik su na našu sposobnost da u sretnim i „svijetlim” trenucima pronađemo poticaj za rastjerivanje mraka; podsjetnik su na preživjele Lipljane koji su smogli snage za obnovu sela i nastavak života.

Radovi će se u javnom prostoru Lipe moći razgledati do 18. studenog.

Predstavljanje prošlogodišnje audio instalacije Paska Burđeleza. Foto Karlo Čargonja.

Četveročlani žiri: Nemanja Cvijanović, umjetnik i koordinator programa u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti.

Program se provodi u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije. Grada Rijeke te Općine Matulji.

 

Projekcije dokumentarnih filmova u Lipi

PROJEKCIJE DOKUMENTARNIH FILMOVA U LIPI
u sklopu projekta KINA NA EGZOTIČNIM LOKACIJAMA

Općina Matulji se priključila projektu „Kina na egzotičnim lokalitetima“ u okviru kojeg će se 30. i 31. kolovoza, s početkom u 20.00 sati, na terasi Memorijalnog centra Lipa pamti u Lipi (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka) održati projekcije dokumentarnih filmova.

Raspored prikazivanja:

30.08.2019 (petak)

20:00 sati – „Dani ludila”, trajanje 74 minute
21:45 sati – „Izlaz”, trajanje 83 minute

31.08.2019 (subota)

20:00 sati – „Josipa, volim te”, trajanje 62 minute
21:30 sati – „Svaki zid su vrata”, trajanje 60 minuta

 

Mreža kina na egzotičnim lokacijama program je neformalnih okupljanja ljubitelja dokumentarnih filmova koja se ostvaruju u suradnji s KineDok mrežom – zajedničkim projektom sedam europskih filmskih organizacija za alternativnu distribuciju dokumentaraca. Cilj KineDoka je zainteresirati širu publiku za dokumentarni film, predstaviti autore i njihove filmove publici te razviti dijalog o društveno važnim temama. KineDok se provodi uz podršku Kreativne Europe, potprograma MEDIA i Hrvatskog audiovizualnog centra.
Projekcije u Memorijalnom centru Lipa pamti održavaju se kao dio programa 27 susjedstava i dio su projekta “Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture”.
Ulaz je besplatan.

OPŠIRNIJE O FILMOVIMA:

1. DANI LUDILA
redatelj : Damian Nenadić, Hrvatska, 74 min

Dani ludila opservacijski je dokumentarac koji nas vodi u inače skriven i većini zazoran svijet psihički drugačijih koje društvo olako odbacuje i žigosanjem pretvara u pacijente. Mladen i Maja u zrelu fazu života stupaju okovani demonima iz prošlosti i šakama lijekova koje im psihijatri uporno nude umjesto razgovora. Dani ludila suptilnom živošću bilježe njihovu samotnu svakodnevicu ulovljenu u začaranom krugu odbačenosti i krivnje, ali i pokušajem da pronađu svoj kutak u društvu koje ih je odbacilo. Mladen i Maja posljednje će veliko NE uputiti liječnicima te brigu o sebi preuzeti sami, konačno spremni svoju trnovitu odiseju podijeliti s drugima. Kroz filigranski ulovljene trenutke dvaju umalo izgubljenih života postavljamo si pitanje – tko je ovdje zapravo lud?

2. IZLAZ
redateljica Karen Winther, Norveška, 83 min

Redateljica Karen Winther teško se miri sa svojom prošlošću i sudjelovanjem u desničarskim i ljevičarskim pokretima u Oslu. Kroz intimne razgovore s bivšim političkim i vjerskim ekstremistima, film Izlaz propituje kako se ekstremisti predomišljaju i okreću leđa mržnji i nasilju. Istodobno, ovaj dokumentarac pokazuje kako takvi ljudi žive sa sramom i doživotnim kajanjem zbog postupaka iz prošlosti, te prikazuje njihova predana nastojanja da spriječe druge da krenu istim putem.

3. JOSIPA, VOLIM TE
redatelji: Jadranka Cicvarič Siftar, Senad Zemunović, Hrvatska 62 min

Josipa se bori s posljedicama seksualnog zlostavljanja koje je trpjela od četvrte do dvanaeste godine. Senad započinje snimati film o njoj, no ulaskom u Josipin život on više nije objektivni filmaš, nego i sam postaje protagonist filma. Senadov život se također dramatično mijenja. Film se transformira u osobnu, intimnu, ogoljenu i brutalno iskrenu priču o krajnje neobičnom odnosu dvoje ljudi. Kroz cijeli film u krupnom planu gledamo lice mlade djevojke, koja gotovo neizdrživim ritmom skače iz jedne u drugu krajnost – od boli, tuge, bijesa i paničnog straha od ostavljenosti, pa sve do crnog humora, djetinjeg veselja i intelektualističkih dijagnoza vlastite nenormalnosti. Drugi protagonist, kojega uglavnom ne vidimo, pokušava popraviti ono što su neki drugi ljudi odavno slomili… i putem se bori sa samim sobom.

4. SVAKI ZID SU VRATA
redateljica: Elitza Gueorgujeva, Bugarska, 60 min.

U bugarskoj TV emisiji za mlade, u nadrealnoj scenografiji, novinarka postavlja filozofska pitanja radnicima, hipijima i političkim znanstvenicima: „Kad se sve zbroji, koja su očekivanja najvažnija? Ispunjena ili neispunjena?“ Godina je 1989., Berlinski je zid upravo pao, a Bugarska po prvi put vidi svoj narod na ulicama, ispunjen mladenačkom energijom potaknutom zajedničkom snom – o demokraciji. Nastao prema snimkama Varijante M – jedinstvene TV emisije iz devedesetih, film Svaki zid su vrata propituje proces borbe i otpora te postavlja pitanja o značenju propalih revolucija.

 

Javni poziv za umjetničke projekte u javnom prostoru – Prepoznavanje odsustva

 

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
(Memorijalni centar Lipa pamti)
raspisuje

JAVNI POZIV ZA PRIVREMENE UMJETNIČKE PROJEKTE U JAVNOM PROSTORU pod nazivom PREPOZNAVANJE ODSUSTVA

Rok prijave: 25/08/19

OPIS I CILJEVI PROGRAMA:

Memorijalni centar Lipa pamti otvoren je 2015. kao područna jedinica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Centar je posvećen komemoriranju stradanja koje se u Lipi desilo 30. travnja 1944. kada su nacisti i fašisti ubili 269 mještana, uglavnom žene, djecu i starce te čitavo mjesto spalili. Pored razvijanja kulture sjećanja na nacionalnom i internacionalnom nivou, Centar je usmjeren ka komuniciranju antiratne poruke te širenju univerzalnog apela savjesti. Nužan preduvjet svega spomenutog jest spoznavanje razmjera gubitka te promišljanje sljedećih pitanja: Kako iscrtati obrise praznine koja je stradanjem uslijedila? Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Kako pojmiti nepojmljivo te prikazati ono što se ne može prikazati? Navedenim temama bavit će se umjetnički program “Prepoznavanje odsustva” unutar programskog pravca Doba moći u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Odgovore na postavljena pitanja pokušat ćemo pronaći u okviru 2. serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru Lipe – unutar same topografije rata. Pozivaju se prijedlozi koji će u promišljanju nasilja i stradanja ići u smjeru izbjegavanja njihova doslovnog prikaza. Polazeći od pretpostavke kako širenjem granica umjetnosti širimo i granice spoznaje, prednost će se davati prijedlozima koji afirmiraju eksperimentalne i intermedijske umjetničke prakse. Ujedno, pozivaju se prijedlozi koji će istražiti doseg društvenog utjecaja s kojim suvremena umjetnička praksa danas raspolaže – posebice u odnosu na razumijevanje teško pojmljivih kategorija (traume, stradanja, genocid) te u odnosu na osvještavanje i zagovaranje poželjnih obrazaca ponašanja. Postizanje društvenog učinka može se ostvariti i direktnim pristupom, kroz umjetničke projekte bazirane na socijalnoj inkluziji (community art) i suradnji s lokalnom zajednicom. Na koncu, pozivaju se prijedlozi koji će doprinijeti osvještavanju simboličkog potencijala Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Program se provodi u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Prijave će razmatrati četveročlani žiri: Nemanja Cvijanović, umjetnik i koordinator programa u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti

ROK ZA PRIJAVU

Poziv je otvoren DO 25. KOLOVOZA 2019.
Obavijest o prihvaćenim prijedlozima bit će objavljena do sredine rujna 2019. na web stranicama Memorijalnog centra Lipa pamti, http://lipapamti.ppmhp.hr/, dok će primljeni sudionici biti osobno kontaktirani putem e-maila.
Vrijeme izvedbe i predstavljanja projekata bit će u periodu OD 1. DO 15. LISTOPADA 2019.

MJESTO IZVOĐENJA PROGRAMA

Mjesto izvođenja projekata su javni prostori u Lipi. Lipa je manje mjesto sa stotinjak stanovnika, smješteno 27 kilometara u zaleđu grada Rijeke, na samoj granici Hrvatske sa Slovenijom. Tijekom Drugog svjetskog rata mjesto je bilo poprištem nacifašističkog zločina protiv čovječnosti pa je danas zaštićeno kao kulturno dobro u kategoriji memorijalnih mjesta. Slijedom navedenog, predloženi umjetnički projekti moraju biti privremeni, reverzibilni (uklonjivi) te neinvazivni prema javnom prostoru u koji interveniraju.

NAPOMENE ZA PREDLAGATELJE:

1. Predlagati se mogu samo novi, dosad nerealizirani, radovi.
2. Na natječaj se može prijaviti samo jedan rad.
3. Prijave se šalju e-mailom na adresu lipapamti@ppmhp.hr s naznakom “Natječaj Recognizing the Absence”. Osoba za kontakt je Vana Gović, vana@ppmhp.hr, +385(0)51732239
4. Prijave bez tražene dokumentacije žiri neće razmatrati smatrajući ih nepotpunima.
5. Odabrani predlagatelji dužni su u naznačenom periodu osobno doći u Lipu u svrhu produkcije i predstavljanja projekta.
6. Honorar po projektu iznosi 5.000,00 kn bruto (neovisno je li u pitanju umjetnički kolektiv ili individualni umjetnik). Maksimalni iznos za produkciju pojedinog projekta iznosi 5.000,00 kn bruto.
7. Organizator osigurava smještaj u Lipi.
8. Organizator nije u mogućnosti snositi putne troškove autora/autorica.

PRIJAVA TREBA SADRŽAVATI:

1. Ispunjenu prijavnicu. Prijavnicu preuzmite na linku.
2. Životopis
3. Opis koji će žiriju omogućiti uvid u predložen rad putem primjerene dokumentacije (skica, fotografija, video zapis ili dr.)
4. Tehnički opis izvedbe s predviđenom lokacijom i trajanjem (način postavljanja i skidanja rada te popis potrebne opreme)
5. Troškovnik za realizaciju projekta

Detaljnu dokumentaciju preuzmite na linku. Dokumentacija sadržava opširniji uvid u povijesne okolnosti stradanja 30. travnja 1944. te vizualni materijal koji će upoznati prijavitelje s izgledom mjesta danas.

Umjetnički radovi realizirani kroz prošlogodišnji javni poziv mogu se pogledati na linku.

Prezentacija rada umjetnice Silvije Đolonga naziva “Laku noć, Lipa”. Rad je realiziran u listopadu 2018. godine, u sklopu 1. serije programa “Prepoznavanje odsustva”.
Autorica videa: Maša Drndić

Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Matulji te Grada Rijeke.

Rok prijave: 25/08/19

Kontakt:
Memorijalni centar Lipa pamti
Lipa 35
51514 Šapjane
Croatia
tel: +385(0)51732239
lipapamti@ppmhp.hr
http://lipapamti.ppmhp.hr/
ili
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Muzejski trg 1
51 000 Rijeka
Croatia
tel: +385(0)51213578
info@ppmhp.hr
http://ppmhp.hr/

                          

            

Otvorenje izložbe PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2019. na temu „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“ u subotu, 18. svibnja u 17.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti (područnoj jedinici Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) otvaramo prigodnu izložbu naziva PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji.
Izložba propituje pozicije i funkciju memorijala narodnooslobodilačke borbe (NOB) u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.
Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba PUTEVIMA REVOLUCIJE problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude?

Koncept izložbe potpisuju Lana Lovrenčić i Milan Rakita.

Izložba je nastala 2015. godine u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i do je sada gostovala u Zagrebu (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.), Sarajevu (Historijski muzej BIH, 2015.), Kraljevu (Opština Kraljevo, 2015.), Nišu (Deli, 2016.), Šabcu (Dom JNA, 2016.), Ljubljani (Modernoj galeriji, 2016.), Beogradu (Muzeju istorije Jugoslavije, 2016.) i Čakovcu (Klub Prostor – Centar za mlade, 2016.).

Članovi platforme Neprimjereni spomenici su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), te KUD Anarhiv (Ljubljana) i Levičarski Pokret Solidarnost (Skoplje).

Izložba se u Memorijalnom centru Lipa pamti može razgledati do 30. kolovoza 2019. Gostovanje izložbe financirano je od strane Općine Matulji te Primorsko-goranske županije.

Otvorenje izložbe “Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje”

U utorak, 30. travnja 2019. u 16.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti (područnoj zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) održat će se otvorenje izložbe “Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje”.

Komemoracija “Lipa pamti” 1964. godine

Proteklih 75 godina datum 30. travnja čini okosnicu kolektivne memorije vezane uz Lipu, a sažete u sintagmi “Lipa pamti”. Lipa pamti pokolj počinjen od strane nacista i fašista koji su 30. travnja 1944. godine u Lipi ubili 269 stanovnika, uglavnom žene, djecu i starce, te čitavo selo spalili. Iz godine u godinu, na dan 30. travnja, Lipa se prisjeća gubitaka te promišlja o njihovom značenju za našu egzistenciju danas. Podsjeća na besmisao rata te upozorava na moralne ponore u koje smo kao ljudi sposobni zaći. Istovremeno, ukazuje da mir opstaje samo uz najbolje verzije nas samih koje su spremne ne samo poštivati drugoga, već se za njegova prava i aktivno zalagati. Kako to Lipa čini? 75 godina postojanja jedne kolektivne memorije dobar je trenutak za promišljanje o njenim manifestacijama te načinima njena očuvanja, dobar je trenutak za postavljanje pitanja kako Lipa pamti? Uz spoznaju da čak i sjećanje ima svoju povijest svrha ove izložbe jest upoznati javnost s nositeljima sjećanja (mjestima i ritualima) koja su se kroz vrijeme u Lipi mijenjala, te sa stvarateljima lipajske memorije – preživjelima i njihovim nasljednicima, ali i povjesničarima, književnicima, novinarima, svima onima koji su smatrali nužnim o tragediji Lipe pričati. Javnost ćemo upoznati i sa zajednicom koja je bila spremna njihovu priču poslušati – s korisnicima lipajske memorije.
Izložba će obuhvatiti fotografsku i dokumentarnu građu, te individualna svjedočanstva (kazivanja) Lipljana te će istaknuti primjer Lipe kao izrazito pozitivan u kontekstu nacionalnih kultura sjećanja na stradanja Drugog svjetskog rata.

Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.
Autorica izložbe: Vana Gović, viša kustosica

Radionica povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Dana 25. siječnja 2019. Memorijalni centar Lipa pamti je u suradnji s učenicima i profesorima Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Podsjetimo se, Međunarodni dan sjećanja obilježava se svake godine na datum 27. siječnja kada su vojnici Crvene armije 1945. godine oslobodil koncentracijski logor Auschwitz – simbol stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

Učenici OŠ Podmurvice su kroz vođeni razgled Memorijalnog centra i samog mjesta upoznali povijesno stradanje Lipljana te su, posredstvom Lipe kao lokalnog primjera zločina protiv čovječnosti, promišljali o ratnom stradanju civila općenito, te o razornim posljedicama genocida i holokausta. Kako su potresne poput holokausta najbolji podsjetnik na smisao i važnost učenja povijesti za osobni razvoj svakog pojedinca, učenici su kroz radionički rad kritički pisali o vlastitom odnosu prema učenju povijesti. Čini li su to promišljajući o važnosti učenja povijesti zbog razumijevanja pojava i odluka ljudi u prošlosti, zatim zbog prepoznavanja pojava i odluka iz prošlosti u sadašnjosti, ali i zbog stvaranja bolje budućnosti. Učenici su ujedno osvijestili vlastitu ulogu u poticanju pozitivnih obrazaca ponašanja u društvu (poštivanje drugoga i drugačijeg, tolerancija, nenasilna komunikacija, zauzimanje za prava drugoga…) kao i vlastitu odgovornost za postizanje mira.

Hvala profesorici Ivi Baraba na inicijativi te svim profesorima i učenicima Osnovne škole Podmurvice na iskazanom interesu i kreativnom doprinosu. Nadamo se zajedničkom programu i dogodine!


Konferencija projekta “Venues of victims, venues of perpetrators” održana u Guernici

Djelatnici Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) prošlog su tjedna (5. – 9.11.2018.) sudjelovali na završnoj konferenciji projekta “Venues of victims, venues of perpetrators” usmjerenog na mapiranje i definiranje uloge koju edukacija o povijesti, ljudskim pravima te građanski odgoj mogu zauzeti u radu s mladima (youth work) na području Europe.

Projekt se provodio u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih iz Weimara i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i još 10 partnerskih organizacija iz cijele Europe. Sve partnerske organizacije bave se edukacijom mladih, ali na različite načine. To su bili muzeji, memorijalni centri, udruge i organizacije za rad s mladima, fondacije te istraživački centri.

Završna konferencija se održala u Guernici, baskijskom gradiću na kojeg su 26. travnja 1937., tijekom Španjolskog građanskog rata, zrakoplovne snage Njemačke i Italije izvršile zračni napad. Trosatno bombardiranje rezultiralo je velikim brojem ljudskih žrtava te gotovo potpunim materijalnim uništenjem grada pa grad Guernica i danas predstavlja jedan od najsnažnijih simbola ljudskog stradanja i patnji.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati Međunarodnog ljetnog kampa koji se u kolovozu održao u Hrvatskoj. Kamp je imao 65 sudionika u dobi od 16 do 25 godina iz 12 europskih zemalja: Njemačke, Belgije, Francuske, Španjolske, Portugala, Češke, Poljske, Estonije, Litve, Norveške, Slovenije i Hrvatske. Za trajanja kampa sudionici su boravili u Zagrebu, Vukovaru, Puli i Rijeci, s posjetima Jasenovcu, Brijunima, Opatiji, Golom otoku i Lipi. Teme i perspektive kampa bile su različite, a u fokusu su bile kultura sjećanja, odnos prema povijesti i njezino predstavljanje, odnos ideologija i povijesti, totalitarni i autoritarni režimi 20. stoljeća i dr.

Pored prezentacije ljetnog kampa, program Konferencije obuhvaćao je predavanja i veći broj radionica, razgledavanje memorijalnih mjesta Guernice te skiciranje planova za nastavak suradnje između partnerskih organizacija i mladih. Spomenuti program je djelatnicima Memorijalnog centra Lipa pamti (PPMHP) omogućio razmjenu znanja i iskustva te upoznavanje sa suvremenim metodama edukacije mladih na temu kulture sjećanja i ljudskih prava. Ujedno, omogućio im je povezivanje s međunarodnim ustanovama, ali i organizacijama civilnog društva sa istom/sličnom djelatnošću u cilju planiranje zajedničkih programa i aktivnosti u budućnosti.

“Prepoznavanje odsustva” – predstavljanje umjetničkih radova u javnom prostoru Lipe

U četvrtak, 11. listopada u 18.00 sati, ispred Memorijalnog centra Lipa pamti predstavljamo dva umjetnička rada realizirana u javnom prostoru Lipe kao dio programa “Prepoznavanje odsustva”.

Rad Laku noć, Lipa umjetnice Silvije Đolonga donosi nam primjer land arta ili pejzažne umjetnosti. Izrađen od materijala preuzetih iz prirode i podložnih propadanju, rad sugerira prolaznost i protok vremena pa 74 dana njegova trajanja podsjeća na 74 godine odsustva stradalih Lipljana. Svojim oblikovanjem, rad se ipak obraća preživjelima. Služeći se snažnim metaforama počinka i sna, Silvija nastoji kreirati jednu utješnu misao – jedan trenutak olakšanja kolektivne traume preživjelih.

Rad Prisutnost umjetnika Paska Burđeleza predstavlja audio instalaciju čija se usmjerenost na nematerijalnost i evokativnost zvuka pokazuje izrazito podesnom u posredovanju čuvstava i sjećanja. Pasko u radu tematizira različite zvukove svakodnevice kao označitelje života koji je zločinom nasilno utišan. Izgubljenu svakodnevicu prošlosti on iznova pronalazi u zvučnom krajoliku današnje Lipe.

Program ima za cilj komemorirati povijesno stradanje Lipe kroz različite aspekte suvremene umjetnosti; ispitati potencijale umjetnosti u poimanju teško pojmljivih kategorija (gubitka, traume, stradanja, genocida) te osvijestiti simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Silvija Đolonga rođena je u Splitu 1974. Diplomirala je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji 2000.godine, u klasi profesora Eugenia Comencinia i Mirelle Brugnerotto. Od 2001. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka. Dobitnica je godišnje nagrade HDLUR-a za 2005. godinu u kategoriji crtež-grafika. Članica je HZSU-a, sa statusom samostalne umjetnice.

Pasko Burđelez rođen je 1969. u Dubrovniku. Po zanimanju je vrtlar i umjetnik autodidakt koji se formirao u okružju dubrovačke Art radionice Lazareti. Autor je niza videoradova i performansa. Izlaže od 1997. godine. Sudjelovao je na međunarodnim festivalima novih medija. Godine 2005. bio je jedan od 6 hrvatskih predstavnika na 51. Venecijanskom bijenalu. Živi i radi u Dubrovniku.

Program “Prepoznavanje odsustva” provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Fotografiraje: Karlo Čargonja

“Gorani u Lipi” – predavanje Davora Grgurića i nastup heligonkara

U subotu, 22. rujna 2018. s početkom u 18.00 sati, Memorijalni centar Lipa priredit će kulturno-glazbeni program posvećen goranskom kraju. Program će obuhvatiti predavanje Davora Grgurića naziva “Mitološka baština Gorskog kotara” dok će članovi Udruge ”Glazbeni susreti Gorskog kotara” predstaviti svoju tradiciju sviranja na dijatoničkim harmonikama – heligonkama.

Udruga ”Glazbeni susreti Gorskog kotara’‘ okuplja zaljubljenike u folklornu i glazbenu baštinu Gorskog kotara, s posebnim naglaskom na očuvanje i promidžbu sviranja dijatoničke harmonike heligonke  – instrumenta s velikom tradicijom sviranja u Gorskom kotaru. Polke i valceri oduvijek su bili izuzetno popularni na goranskom području, a ovog puta moći ćete ih čuti u izvedbi goranskih heligonkara.

Davor Grgurić novinar je Radija Gorski kotar u Delnicama i hrvatski književnik koji već gotovo dva desetljeća istražuje cjelokupnu tradicijsku baštinu Gorskog kotara. Davor je ujedno pokretač brojnih inicijativa za očuvanje, prikupljanje i predstavljanje narodnog blaga goranskog kraja. Predsjednik je Etno-udruge „Prepelin’c” Delnice te pokretač ideje o osnivanju Etnografskog muzeja Gorskog kotara u Delnicama. Posebno mjesto u njegovim istraživanjima zauzima tema goranske mitologije, bogate raznovrsnim nadnaravnim bićima poput vila, vještica ili patuljaka.

Primjerice, u liku Petra Klepca sačuvana je priča o branitelju narodnih pravica kojem su, prema predaji, vile dale nadljudsku snagu. Tu je i goranski malik za kojeg se vjerovalo da štiti bogataše. Narod je govorio kako bogati fabrikanti imaju vlastitog malika na tavanu koji im noću kuje dukate!

Unatoč specifičnostima, vjerovanja u nadnaravna bića goranskog kraja često su vrlo bliska pučkoj predaji prostora Liburnije i Kastavštine, ali i susjedne Slovenije.

Dođite u Lipu i upoznajte nepoznatu stranu bajkovitog Gorskog kotara, uz zanimljivo predavanje Davora Grgurića i zvukove heligonki!

Program je besplatan. Realizirati će se preko Kulturne mreže Primorsko-goranske županije. Organizatori programa su Mjesni odbor Lipa te Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka).

Najava Jazz koncerta Damjana Grbca i kvarteta Damjans

U petak, 14. rujna 2018. u 19.00 sati, Memorijalni centar Lipa pamti ugostit će renomiranog riječkog jazz glazbenika Damjana Grbca te njegov kvartet Damjans.

Povezujući etno glazbu Istre i Kvarnera sa suvremenim jazzom, Damjan Grbac otisnuo se na intrigantno glazbeno putovanje, jedno od onih koje nadilazi ograničenja prostora i vremena. Vješto interpretirajući glazbenu baštinu prošlosti kroz suvremene muzičke prakse te progovarajući jezikom tradicije kroz slobodu improvizacije, kvartet Damjans posvećen je stvaranju jedinstvenog glazbenog iskustva.


Kao autor, aranžer i vođa kvarteta, Damjan Grbac je već pokazao svoju zrelost te glazbenu inovativnost predstavljajući tri nosača zvuka instrumentalne jazz glazbe inspirirane autohtonom glazbom Istre i Kvarnera. Nakon izvornog projekta zagonetnog imena „GIIPUJA“ (Aquarius Records, 2012.), koje stoji kao akronim za „Glazba Istre I Primorja U Jazz Aranžmanima“, uslijedili su albumi „GERBAZ GIIPUJA“ (Menart, 2014.) te posljednji po mnogočemu nesvakidašnji projekt „Forest GIIPUJA“ (Menart, 2017.). Riječ je o albumu snimljenom u divljini, u šumi Parka prirode Učka u kojoj je neutralna tišina studija zamijenjena ambijentalnim zvukovima zatečenim na lokaciji.

Sa svakom novom izvedbom spomenutog albuma, kvartet Damjans iznova se prilagođava specifičnim karakteristikama pojedinog ambijenta, kreira glazbu na zatečenoj zvučnoj slici krajolika, osluškuje njegove stanovnike, inspirira se njegovom poviješću.
Ujedno, sa svakom novom izvedbom, doživljaj glazbe biva upotpunjen mirisima i okusima. Kroz prezentaciju domaćih vina te sitnih zalogaja inspiriranih tradicijskim notama, iscrtava se iskustveni portret našeg kraja.

Kvartet Damjans čine Damjan Grbac (kontrabas), Tonči Grabušić (bubnjevi), Aldo Foško, (klarinet i bas klarinet) te Marko First (violina i sopile).

Program je besplatan. Realiziran je preko Kulturne mreže Primorsko-goranske županije. Organizatori programa su Mjesni odbor Lipa te Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka).