Javni poziv za umjetničke projekte u javnom prostoru – Prepoznavanje odsustva

Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka)
raspisuje

JAVNI POZIV ZA PRIVREMENE UMJETNIČKE PROJEKTE U JAVNOM PROSTORU pod nazivom PREPOZNAVANJE ODSUSTVA

Rok prijave: 25/07/18

OPIS I CILJEVI PROGRAMA:

Memorijalni centar Lipa pamti otvoren je 2015. kao područna jedinica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Centar je posvećen komemoriranju stradanja koje se u Lipi desilo 30. travnja 1944. kada su nacisti i fašisti ubili 269 mještana, uglavnom žene, djecu i starce te čitavo mjesto spalili. Pored razvijanja kulture sjećanja na nacionalnom i internacionalnom nivou, Centar je usmjeren ka komuniciranju antiratne poruke te širenju univerzalnog apela savjesti. Nužan preduvjet svega spomenutog jest spoznavanje razmjera gubitka te promišljanje sljedećih pitanja: Kako iscrtati obrise praznine koja je stradanjem uslijedila? Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Kako pojmiti nepojmljivo te prikazati ono što se ne može prikazati? Odgovore ćemo pokušati pronaći u okviru serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru Lipe – unutar same topografije rata. Pozivaju se prijedlozi koji će u promišljanju nasilja i stradanja ići u smjeru izbjegavanja njihova doslovnog prikaza. Polazeći od pretpostavke kako širenjem granica umjetnosti širimo i granice spoznaje, prednost će se davati prijedlozima koji afirmiraju eksperimentalne i intermedijske umjetničke prakse. Ujedno, pozivaju se prijedlozi koji će istražiti doseg društvenog utjecaja s kojim suvremena umjetnička praksa danas raspolaže – posebice u odnosu na razumijevanje teško pojmljivih kategorija (traume, stradanja, genocid) te u odnosu na osvještavanje i zagovaranje poželjnih obrazaca ponašanja. Postizanje društvenog učinka može se ostvariti i direktnim pristupom, kroz umjetničke projekte bazirane na socijalnoj inkluziji (community art) i suradnji s lokalnom zajednicom. Na koncu, pozivaju se prijedlozi koji će doprinijeti osvještavanju simboličkog potencijala Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Program se provodi u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Prijave će razmatrati četveročlani žiri: Mirna Gurdon, koordinatorica programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti

ROK ZA PRIJAVU

Poziv je otvoren DO 25. SRPNJA 2018.
Obavijest o prihvaćenim prijedlozima bit će objavljena do kraja kolovoza 2018. na web stranicama Memorijalnog centra Lipa pamti, http://lipapamti.ppmhp.hr/, dok će primljeni sudionici biti osobno kontaktirani putem e-maila.
Vrijeme izvedbe i predstavljanja projekata bit će u periodu OD 1. DO 15. LISTOPADA 2018.

MJESTO IZVOĐENJA PROGRAMA

Mjesto izvođenja projekata su javni prostori u Lipi. Preuzmite lokaciju na linku.
Lipa je manje mjesto sa stotinjak stanovnika, smješteno 27 kilometara u zaleđu grada Rijeke, na samoj granici Hrvatske sa Slovenijom. Tijekom Drugog svjetskog rata mjesto je bilo poprištem nacifašističkog zločina protiv čovječnosti pa je danas zaštićeno kao kulturno dobro u kategoriji memorijalnih mjesta. Slijedom navedenog, predloženi umjetnički projekti moraju biti privremeni, reverzibilni (uklonjivi) te neinvazivni prema javnom prostoru u koji interveniraju.

NAPOMENE ZA PREDLAGATELJE:

1. Predlagati se mogu samo novi, dosad nerealizirani, radovi.
2. Na natječaj se može prijaviti samo jedan rad.
3. Prijave se šalju e-mailom na adresu lipapamti@ppmhp.hr s naznakom “Natječaj Recognizing the Absence”. Osoba za kontakt je Vana Gović, vana@ppmhp.hr, +385(0)51732239
4. Prijave bez tražene dokumentacije žiri neće razmatrati smatrajući ih nepotpunima.
5. Odabrani predlagatelji dužni su u naznačenom periodu osobno doći u Lipu u svrhu produkcije i predstavljanja projekta.
6. Honorar po projektu iznosi 4.000,00 kn bruto (neovisno je li u pitanju umjetnički kolektiv ili individualni umjetnik). Maksimalni iznos za produkciju pojedinog projekta iznosi 8.000,00 kn bruto.
7. Putne troškove i smještaj pokriva organizator. Moguć je rezidencijalni boravak u trajanju od najviše 15 noćenja, ukoliko produkcija umjetničkog rada to zahtijeva.

PRIJAVA TREBA SADRŽAVATI:

1. Ispunjenu prijavnicu. Prijavnicu preuzmite na linku.
2. Životopis
3. Opis koji će žiriju omogućiti uvid u predložen rad putem primjerene dokumentacije (skica, fotografija, video zapis ili dr.)
4. Tehnički opis izvedbe s predviđenom lokacijom i trajanjem (način postavljanja i skidanja rada te popis potrebne opreme)
5. Troškovnik za realizaciju projekta

Detaljnu dokumentaciju preuzmite na linku.
Dokumentacija sadržava opširniji uvid u povijesne okolnosti stradanja 30. travnja 1944. te vizualni materijal koji će upoznati prijavitelje s izgledom mjesta danas.

Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Rok prijave: 25/07/18

Kontakt:
Memorijalni centar Lipa pamti
Lipa 35, 51514 Šapjane, Croatia
tel: +385(0)51732239
lipapamti@ppmhp.hr
http://lipapamti.ppmhp.hr/
ili
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Muzejski trg 1, 51 000 Rijeka, Croatia
tel: +385(0)51213578
info@ppmhp.hr
http://ppmhp.hr/

 

 

           

   

      

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izložba “Biti izbjeglica: europski narativ”

Memorijalni centar Lipa pamti dio je velikog međunarodnog izložbenog projekta naziva “Biti izbjeglica: europski narativ”.

Projekt objedinjuje i interpretira 15 predmeta iz pet muzeja srednje i jugoistočne Europe  koji podsjećaju na jednako toliko različitih iskustava migracija doživljenih na europskom kontinentu kroz povijest. Posebice su povijesne okolnosti 20. stoljeća poput ratova, genocida, vjerskih i političkih progona, siromaštva i etničkih sukoba prisilili ljude na napuštanje svojih domova i na pronalazak utočište drugdje. Sve to čini zajedničko europsko iskustvo temeljeno na doticanju životnih sudbina te vezama koje se grade na mnoštvo načina.

Nakon Ljubljane, Novog Sada, Rijeke i Tuzle, izložba gostuje u Muzeju grada Beča u Austriji, u trajanju od 17. svibnja 2018. do 13. siječnja 2019. godine.

Na izložbi su predstavljeni ključevi obitelji Smajila Brndini iz Lipe koji svjedoče o iskustvu ratnog stradanja.

Vratimo se trenutak u prošlost. Na dan stradanja Lipe Ivan Smajila Brndin je bio dječak od 9 godine. Majka ga je odvela kod bake i djeda u susjedno slovensko mjesto, ne sluteći da će mu na taj način spasiti život. Povratkom u spaljenu Lipu Ivan nije pronašao svoju obitelj, niti je zatekao kuću čitavu. U pepelu zajedničkog stratišta Lipljana – Kvartirkinoj kući, pronašao je jedino ključeve svog spaljenog doma. Oni postaju Ivanov doživotni podsjetnik na gubitak te jedan od rijetkih predmeta sačuvanih u Lipi iz vremena prije stradanja. Prilikom otvaranja Memorijalnog centra Lipa pamti 2015. godine, Ivan Smajila je poklonio ključeve muzeju uz želju da budu izloženi u stalnom postavu.

 

Izložbu “Biti izbjeglica” podržava Europska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), Program “Europa za građane”, kao i austrijska Federalna kancelarija.

Poziv na radionice “S koljena na koljeno”

 

Foto: Nina Raimann

Pozivamo Vas na kreativne radionice istraživanja obiteljske povijesti “S koljena na koljeno” koje će se održati u Memorijalnom centru Lipa pamti narednih subota, 19. i 26. svibnja 2018. od 17.00 do 19.00 sati.

Radionice su međugeneracijske i obiteljske, namijenjene prenošenju znanja i memorije s koljena na koljeno te druženju najstarijih i najmlađih članova obitelji – djedova i baka te njihovih unuka. No, dobrodošli su i roditelji zainteresirani s djecom se upustiti u otkrivanje obiteljskih priča!
Polaznici će se upoznati s istraživanjem rodoslovlja te će izrađivati vlastita obiteljska stabla. Ujedno, radionice će potaknuti polaznike na međugeneracijsko istraživanje vlastite obiteljske povijesti te ih upoznati s metodama proučavanja i bilježenja obiteljskih priča (primjerice provođenje intervjua). Namjera radionica jest usmjeriti polaznike na očuvanje obiteljske memorije kao osobne baštine svakog pojedinca.

Prijave na radionice su obavezne na mail: vana@ppmhp.hr

Radionice čine popratni program izložbe “Rodoslovlje lipajskih familija – intimni uvid u stradanje” koja, u trajanju od 27. travnja do 31. kolovoza 2018., izlaže rodoslovlje lipajskih obitelji s fokusom na pojedincima stadalim tijekom Drugog svjetskog rata.

Datumi održavanja radionica: 19. i 26. svibnja 2018.
Trajanje: 17.00 do 19.00 sati
Uzrast: odrasli i djeca od 1. – 8. razreda

Voditeljice: Andrea Samaržija i Vana Gović

RODOSLOVLJE LIPAJSKIH OBITELJI – INTIMNI UVID U STRADANJE. Izložba i prigodni program povodom 74. obljetnice stradanja Lipe.

Povodom 74. obljetnice stradanje Lipe, Memorijalni centar Lipa pamti priredio je prigodni program:

U petak, 27. travnja u 18.00 sati
Otvorenje izložbe “Rodoslovlje lipajskih obitelji – intimni uvid u stradanje” i predavanje Miljenka Ujčića iz Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije.

U subotu, 28. travnja u 18.00 sati
Događanje “Bolje vas našli” – predstavljanje Općine Matulji kao sudionika programa 27 susjedstava Rijeke 2020 – EPK

U ponedjeljak, 30. travnja u 17.00 sati
Komemorativni skup “Lipa pamti”

O IZLOŽBI Rodoslovlje lipajskih obitelji – intimni uvid u stradanje

Stradavanjem Lipljana te spaljivanjem sela 30. travnja 1944. godine, Lipi je oduzet dio povijesnog identiteta kao i generacijskog kontinuiteta. Mjesto koje je 1931. godine brojilo 437 stanovnika, na prvom poslijeratnom popisu stanovništva 1948. imalo je svega 108 stanovnika.
Istraživanje rodoslovlja lipajskih obitelji provedeno je primarno s ciljem revidiranja posljednjeg popisa stradalih Lipljana sastavljenog davne 1984. godine. Revizijom popisa utvrđene su tri dosad nezabilježene žrtve, dok su tri imena uklonjena s popisa uslijed ponavljanja i drugačijih okolnosti smrti.
U istraživanje rodoslovlja ujedno se krenulo s uvjerenjem kako će dobivena saznanja pomoći današnjim stanovnicima Lipe u dubljem sagledavanju vlastite povijest i rodbinskih veza.
Izložba rodoslovlja Lipljana vrijedan je doprinos komemoriranju stradanja jer njome teško pojmljivi gubici lipajskih obitelji postaju opipljivi u vidu mnoštva “prekinutih grana”. Usporedno sa stradalima prikazani su i preživjeli koji nastavljaju životno tkanje pa se spoznaja o tragediji gubitka izravno gradi spoznajom o potencijalima života.

Istraživanje rodoslovlja proveli su Marija Puharić Harašlić te Miljenko Ujčić, članovi Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije u Matuljima koji su, uz kustosicu Vanu Gović, i autori izložbe. Likovni postav te grafičko oblikovanje izložbe potpisuje Studio Cipmann. Program je ostvaren pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Foto: Nina Raimann

Poziv na radionicu “Perun, Veles i Mokoš”

Memorijalni centar Lipa pamti ove se godine pridružuje obilježavanju Dana darovite djece
kojeg već šestu godinu za redom organiziraju Centar za poticanje darovitosti, Gradski odjel za odgoj i školstvo te Udruga roditelja darovite djece Lodur.

U subotu, 24. ožujka, od 11.30 do 13.00 sati u Lipi će se održati edukativno – kreativna radionica Perun, Veles i Mokoš namijenjena djeci uzrasta 5. do 8. razreda osnovne škole.

Radionica o slavenskim mitološkim bićima djeci približava pojam mitova, dajući uvid u jednu njima manje poznatu mitologiju koja je ostavila znatne tragove na našem prostoru. Kroz različite aktivnosti radionice sudionici će uspoređivati i povezivati vjerovanja zapisana u slavenskoj mitologiji s poznatim običajima stanovnika našeg kraja u ranom srednjem vijeku. Sudionici će se upoznati s muzejskim postavom etnografije dok će cjelokupan prostor Lipe iskoristiti za prepoznavanje poveznica sa slavenskom mitologijom. Za početak ćemo samo navesti da je naziv mjesta Lipa fitonim koji potječe od drva Lipe – značajnog simbola iz slavenske mitologije!

Voditeljice: Andrea Samaržija, Vana Gović

Radionica je besplatna, a broj polaznika ograničen! Svoje dijete možete prijaviti na e-mail vana@ppmhp.hr ili na broj telefona 732-239.

Veselimo se Vašem dolasku!

Cjeloviti program Dana darovitih preuzmite na linku

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Osnovnoj školi “Vladimir Gortan” u Rijeci

Dana 30. siječnja 2018., povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Osnovna škola “Vladimir Gortan” iz Rijeke ugostila je ilustriranu izložbu “Lipa” Memorijalnog centra Lipa pamti. U suradnji s ravnateljicom Anom Biočić te profesorom povijesti  Dinkom Benčićem održana je i prigodna nastava osmim razredima škole na temu stradanja Lipe 30. travnja 1944. Podsjetimo se, pored komemoriranja stradanja, Centar je otvoren s ciljem trajnog ukazivanja na pogubne posljedice izostanka razumijevanja, tolerancije i humanosti. Otvoren je zbog snažnog uvjerenja da stradanja, poput onog u Lipi, nisu i ne smiju biti samo stvar prošlosti jer nose dragocjen potencijal podučiti nas o budućnosti. Ilustrirana izložba “Lipa” jedan je korak u tom smjeru. Kreirana je prošle godine povodom komemoriranja 73. obljetnice stradanja te je namijenjena primarno učenicima osnovnih i srednjih škola kako bi ih na prilagođen, zanimljiv način upoznala s poviješću Lipe. OŠ “Vladimir Gortan” je prva škola koja je prepoznala vrijednost ove izložbe i ugostila je u svojim prostorima. Bilo nam je veliko zadovoljstvo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježiti kroz ovako lijepu suradnju sa školom, profesorima i učenicima.

Zahvaljujemo Osnovnoj školi “Vladimir Gortan” na pozivu! Opširnije o gostovanju izložbe možete pročitati i na mrežnim stranicama OŠ “Vladimir Gortan” (link).

 

 

Noć muzeja 2018.

U petak, 26. siječnja 2018., od 17 do 21 sat, u Memorijalnom centru Lipa pamti održati će se manifestacija Noć muzeja s ovogodišnjom temom Muzeji i sport – brže, više, jače.

Povodom spomenute teme priredili smo prigodan program. Uz pomoć Speleološke udruge “Estavela” iz Kastva započet ćemo s predstavljanjem speleologije – discipline koja objedinjuje fizičku spremu s istraživačkim pristupom špiljama, jamama i drugim krškim fenomenima. Bez speleologa, tih alpinista podzemlja, naše znanje bilo bi ograničeno na fenomene i pojavnosti nadzemlja i slijepo na prazninu i tminu koja ponegdje egzistira paralelno s nama, ali ispod naše razine, te u čijem se okrilju razvija život, akumulira povijest. Noć muzeja možda je najbolji povod da, nakratko, rasvijetlimo taj mrak.

Jama Strmac, foto: Lovel Kukuljan

Veliko nam je zadovoljstvo ugostiti izložbu Speleološke udruge “Estavela” naziva Jama Strmac – podzemni biser Lipe. Izložba prikazuje impozantne podzemne dvorane te bogate špiljske ukrase nedavno istražene i dokumentirane u jami Strmac u Lipi. Izložba će biti popraćena prigodnim predavanjima Daria Maršanića, speleologa i diplomiranog arheologa, te projekcijom dokumentarnog filma Podzemlje Učke i Ćićarije.

Imajući u vidu fizičku spremu kao integralni dio svekolikog ljudskog djelovanja, drugi dio programa tematizirati će fizički rad kroz nekoliko primjera ljudskih vještina. Riječ je o iscrpljujućim fizičkim aktivnostima koje nisu, kao u sportu, u funkciji nadmetanja te testiranja fizičkih granica i mogućnosti, već su u funkciji egzistencije. Brže, više, jače ne kako bi pobijedili, već kako bi preživjeli. Donosimo stoga kraći ciklus dokumentarnih filmova zavičajne tematike s područja Liburnije i Kastavšćine u kojima prepoznajemo težak fizički rad muškaraca (izrada japlenica) i žena (mlekarice) kao glavnu okosnicu nekadašnjeg tradicijskog života.

PROGRAM – 1. dio

17.00 – Otvorenje izložbe Jama Strmac – podzemni biser Lipe                                    Autori izložbe: Lovel Kukuljan, Dario Marašanić (Speleološka udruga “Estavela”)

17.15 – Predavanja Daria Maršanića, dipl. arheologa i speleologa                                  Jama Strmac – podzemni biser Lipe                                                                                 Špilje Loza 1 i Loza 2: špiljska arheološka nalazišta kod Šapjana

18.00 – Projekcija dokumentarnog filma Podzemlje Učke i Ćićarije                                Autori filma: Speleološka udruga Spelunka, Ika                                                                Godina: 2009.

PROGRAM – 2. dio

18.30 – Projekcija dokumentarnog filma Japlenica                                                           Autori filma: Maja Sanković (Udruga mladih Veli Brgud), Zoran Ventin i Karmen Grgurina Ventin (Art film)                                                                                                                          Godina: 2017.

19.00 – Projekcija dokumentarnog filma Tončićeva zvona                                                Autor filma: Igor Paulić                                                                                                    Godina: 2015.

19.30 – Projekcija dokumentarnog filma Mlekarice                                                      Autorica filma: Tatjana Udović                                                                                                 Godina: 2013.

****

20.15 – Nastup hrvatsko-slovenskog sastava “Decibeli”

Ulaz u muzej je besplatan. Program Noći muzeja realiziran je u suradnji s Mjesnim odborom Lipa.

Memorijalni centar Lipa pamti dobitnik je prestižne nagrade Hrvatskog muzejskog društva

Memorijalni centar Lipa pamti dobitnik je prestižne nagrade Hrvatskog muzejskog društva

Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 18. prosinca 2017. u Muzeju Mimara dodijeljene su Nagrade za životno djelo i Godišnje nagrade projektima realiziranim u 2016. godini.
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka dobitnik je čak dviju nagrada Hrvatskog muzejskog društva!

U kategoriji za realizirani stalni postav u 2016. godini, Muzeju je dodijeljena nagrada za stalni postav Memorijalnog centra Lipa pamti.
Nagradu je preuzela ravnateljica PPMHP-a Tea Perinčić, autorica Muzeološkog koncepta Memorijalnog centra Lipa pamti u ime svih kustosa – autora stalnog postava: Ive Mileusnića, Ivane Šarić Žic i Vane Gović te autora prostornog i vizualnog rješenja postava Damira Gamulina i Antuna Sevšeka.
Iz obrazloženja nagrade Ocjenjivačkog suda HMD-a izdvajamo sljedeće:

Pored interpretacije i komunikacije baštine Krasa, Memorijalni centar Lipa pamti je pozicionirao ratno stradanje u znatno širi vremenski kontekst. Posredovanjem tisućljetnog kontinuiteta života na području Krasa te bogate kulturne baštine, stradanje postaje samo jedna od odrednica identiteta ovdašnjih ljudi; smrti se suprotstavlja život, traumi se suprotstavlja nada, a izgubljenom osjećaju za smisao suprotstavlja se holistički i regeneracijski potencijal baštine. (…) Muzeološki koncept Memorijalnog centra bazira se na praksama ekomuzeja, zavičajnih muzeja te muzeja zajednice. Lokalna zajednica je na različite načine bila direktno uključena u obnovu Centra i izradu stalnog postava, dok je danas uključena u osmišljavanje te provedbu njegovih programa. Memorijalni centar Lipa pamti primjer je malog muzeja prilagođenog potrebama zajednice i samim time usmjerenog ka simultanom ostvarivanju nekoliko različitih ciljeva.

kategoriji za međumuzejsku suradnju u 2016. godini Ocjenjivački sud dodjelio je nagradu Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja i Etnografskom muzeju Istre za projekt Tržnica – trbuh grada. Nagradu su preuzele autorice projekta, više kustosice Ivana Šarić Žic i Tanja Kocković Zaborski.
Iz obrazloženja nagrade Ocjenjivačkog suda HMD-a izdvajamo sljedeće:
Autorice su izložbu zamislile kao putujuću, s mogućnošću nadogradnje sadržaja o tržnicama gradova u kojima izložba gostuje. Do danas je izložba bila postavljena u Arheološkog muzeja Istre u Puli, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka te u Etnografskom muzeju Istre. Nakon izlaganja u Hrvatskoj, izložba je gostovala u niz gradova Republike Srbije: Novom Sadu, Kikindi, Pančevu i u Beogradu. Nakon Srbije gostovala je u Županji, Vukovaru te u Tolminu u Sloveniji. Brojna navedena gostovanja značajno su produbila međumuzejsku suradnju kako muzeja nositelja projekta, tako i ostalih spomenutih muzeja u kojima je gostovala.

Nagrada je dodijeljena i Prirodoslovnom muzeju Rijeka za najbolje proveden marketinško-propagandni projekt za izložbu “Divovi Patagonije” dok je Primorsko-goranska županija dobitnik posebnog priznanja za uspješan projekt međumuzejske suradnje “Muzeji zajedno”.

Cjelovita objašnjenja nagrada otvorite na linku.

 

Memorijalni centar Lipa pamti dobitnik je Velike nagrade 52. Zagrebačkog salona

Memorijalni centar Lipa pamti dobitnik je Velike nagrade 52. Zagrebačkog salona te posebnog priznanja Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA!

Izvor: ULUPUH

Izvor: ULUPUH

Svečana dodjela održana je u subotu, 28. listopada u Mimari, a naš Memorijalni Centar – rad dizajnera Damira Gamulina i arhitekta Antuna Sevšeka – odabran je kao najbolji od ukupno 111 prijavljenih autora i grupa autora te 203 prijavljena rada!

‘Od temeljne ideje kojom se komemorira tragičan događaj iz travnja 1944. do razrade i izvedbe koja obuhvaća sve pojedinosti unutar složenoga muzeološkoga projekta, Memorijalni centar Lipa pamti primjer je ozbiljnoga pristupa teškome sadržaju te promišljenosti uočljive na svim razinama, informativnoj, didaktičkoj, evokativnoj’, istaknuto je u obrazloženju nagrade za centar koji čuva sjećanje na dan kada su njemački i talijanski fašisti i nacisti u tome mjestu, u općini Matulji, kod Rijeke, u svega nekoliko sati, ubili 269 hrvatska civila, većinom starce, žene i djecu.

Kako se dodaje, taj je cjeloviti projekt  Damira Gamulina i Antuna Sevšeka (od koncepcije, interijera preko prostornog i likovnog oblikovanja postava, do mobilijara, vizualnog identitet i signalizacije), izvrstan pokazatelj kvalitetnoga integriranja dizajna i tehnologije u zadani, ali i preoblikovani arhitektonski okvir s iznimno dojmljivim rezultatom.

Dobitnicima Velike nagrade Salona Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku dodijeljeno je i posebno priznanje Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, kao projektu koji ‘jasno reaktualizira povijesne istine i pouke, što ga čini neizmjerno važnim unutar konteksta revizija i falsifikacija povijesti, ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego i globalno’.

Zagrebački salon ugledna je nacionalna izložba suvremenog stvaralaštva na polju vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, sa dugom, 50-godišnjom tradicijom. Ovogodišnje, 52. izdanje manifestacije realizira se u organizaciji ULUPUH-a i pod vodstvom Ivane Bakal, ravnateljice Salona, a posvećeno je primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Središnju temu Salona pod nazivom (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti osmislio je Nikola Albaneže, kustos i autor koncepcije.

Ocjenjivački sud u sastavu: Nikola Albaneže, Dragan Damjanović, Višnja Slavica Gabout, Petra Krpan, Guido Quien, Jadranko Rebec, Jerica Ziherl, odabrao je 70 autora i grupa autora te 96 radova koji su izloženi u Muzeju Mimara (Rooseveltov trg 5), Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, izložbenom salonu Izidor Kršnjavi (Trg Maršala Tita 11), F22 (Dvorana ADU, Frankopanska 22), Galeriji ULUPUH (Tkalčićeva 14) te ostalim javnim prostorima grada Zagreba.

Odabrane autore možete pogledati na linku.

Predstavljanje Centra u sklopu platforme “Neprimjereni spomenici”

Dana 17. listopada 2017. održali smo predstavljanje Memorijalnog centar Lipa pamti u Klubu MaMa u Zagrebu. Učinili smo to u društvu dvojca zaduženog za prostorno i vizualno oblikovanje našeg Centra, Antuna Sevšeka i Damira Gamulina, a na poziv Udruge SF:ius. Predstavljanje je organizirano primarno za studente, kao jedna od aktivnosti Radionice o memorijalizaciji ustaških logora koju provodi platforma Neprimjereni spomenici – Inappropriate Monuments.

Na radionici koja se tijekom zimskog semestra akademske godine 2017./2018. provodi u suradnji s dr. sc. Josipom Lulić, višom asistenticom pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Helenom Stublić, višom asistenticom Katedre za muzeologiju pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, studenti i studentice imat će priliku naučiti više o temi memorijalizacije logorskih kompleksa i osmisliti muzeološke koncepte za odabrane komplekse koncentracijskih logora u Hrvatskoj. Na radionici se ujedno studentima predstavlja kulturološki i politički kontekst muzealizacije događaja iz NOB-a i Drugog svjetskog rata, procesa koji je započeo u vrijeme SFRJ, te se kritički razmatraju uvjeti njihovog muzeološkog kontinuiteta. Ključne točke u vremenu kojima se studentima pruža uvid u taj proces su formiranje muzejȃ narodne revolucije, masovno formiranje spomen-područja 1970-ih, rasformiravanje istih 1990-ih, te muzeološke koncepcije novijeg datuma.

Više o radionici i inicijativi “Neprimjereni spomenici” pročitajte OVDJE.