Konferencija projekta “Venues of victims, venues of perpetrators” održana u Guernici

Djelatnici Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) prošlog su tjedna (5. – 9.11.2018.) sudjelovali na završnoj konferenciji projekta “Venues of victims, venues of perpetrators” usmjerenog na mapiranje i definiranje uloge koju edukacija o povijesti, ljudskim pravima te građanski odgoj mogu zauzeti u radu s mladima (youth work) na području Europe.

Projekt se provodio u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih iz Weimara i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i još 10 partnerskih organizacija iz cijele Europe. Sve partnerske organizacije bave se edukacijom mladih, ali na različite načine. To su bili muzeji, memorijalni centri, udruge i organizacije za rad s mladima, fondacije te istraživački centri.

Završna konferencija se održala u Guernici, baskijskom gradiću na kojeg su 26. travnja 1937., tijekom Španjolskog građanskog rata, zrakoplovne snage Njemačke i Italije izvršile zračni napad. Trosatno bombardiranje rezultiralo je velikim brojem ljudskih žrtava te gotovo potpunim materijalnim uništenjem grada pa grad Guernica i danas predstavlja jedan od najsnažnijih simbola ljudskog stradanja i patnji.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati Međunarodnog ljetnog kampa koji se u kolovozu održao u Hrvatskoj. Kamp je imao 65 sudionika u dobi od 16 do 25 godina iz 12 europskih zemalja: Njemačke, Belgije, Francuske, Španjolske, Portugala, Češke, Poljske, Estonije, Litve, Norveške, Slovenije i Hrvatske. Za trajanja kampa sudionici su boravili u Zagrebu, Vukovaru, Puli i Rijeci, s posjetima Jasenovcu, Brijunima, Opatiji, Golom otoku i Lipi. Teme i perspektive kampa bile su različite, a u fokusu su bile kultura sjećanja, odnos prema povijesti i njezino predstavljanje, odnos ideologija i povijesti, totalitarni i autoritarni režimi 20. stoljeća i dr.

Pored prezentacije ljetnog kampa, program Konferencije obuhvaćao je predavanja i veći broj radionica, razgledavanje memorijalnih mjesta Guernice te skiciranje planova za nastavak suradnje između partnerskih organizacija i mladih. Spomenuti program je djelatnicima Memorijalnog centra Lipa pamti (PPMHP) omogućio razmjenu znanja i iskustva te upoznavanje sa suvremenim metodama edukacije mladih na temu kulture sjećanja i ljudskih prava. Ujedno, omogućio im je povezivanje s međunarodnim ustanovama, ali i organizacijama civilnog društva sa istom/sličnom djelatnošću u cilju planiranje zajedničkih programa i aktivnosti u budućnosti.

“Prepoznavanje odsustva” – predstavljanje umjetničkih radova u javnom prostoru Lipe

U četvrtak, 11. listopada u 18.00 sati, ispred Memorijalnog centra Lipa pamti predstavljamo dva umjetnička rada realizirana u javnom prostoru Lipe kao dio programa “Prepoznavanje odsustva”.

Rad Laku noć, Lipa umjetnice Silvije Đolonga donosi nam primjer land arta ili pejzažne umjetnosti. Izrađen od materijala preuzetih iz prirode i podložnih propadanju, rad sugerira prolaznost i protok vremena pa 74 dana njegova trajanja podsjeća na 74 godine odsustva stradalih Lipljana. Svojim oblikovanjem, rad se ipak obraća preživjelima. Služeći se snažnim metaforama počinka i sna, Silvija nastoji kreirati jednu utješnu misao – jedan trenutak olakšanja kolektivne traume preživjelih.

Rad Prisutnost umjetnika Paska Burđeleza predstavlja audio instalaciju čija se usmjerenost na nematerijalnost i evokativnost zvuka pokazuje izrazito podesnom u posredovanju čuvstava i sjećanja. Pasko u radu tematizira različite zvukove svakodnevice kao označitelje života koji je zločinom nasilno utišan. Izgubljenu svakodnevicu prošlosti on iznova pronalazi u zvučnom krajoliku današnje Lipe.

Program ima za cilj komemorirati povijesno stradanje Lipe kroz različite aspekte suvremene umjetnosti; ispitati potencijale umjetnosti u poimanju teško pojmljivih kategorija (gubitka, traume, stradanja, genocida) te osvijestiti simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Silvija Đolonga rođena je u Splitu 1974. Diplomirala je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji 2000.godine, u klasi profesora Eugenia Comencinia i Mirelle Brugnerotto. Od 2001. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka. Dobitnica je godišnje nagrade HDLUR-a za 2005. godinu u kategoriji crtež-grafika. Članica je HZSU-a, sa statusom samostalne umjetnice.

Pasko Burđelez rođen je 1969. u Dubrovniku. Po zanimanju je vrtlar i umjetnik autodidakt koji se formirao u okružju dubrovačke Art radionice Lazareti. Autor je niza videoradova i performansa. Izlaže od 1997. godine. Sudjelovao je na međunarodnim festivalima novih medija. Godine 2005. bio je jedan od 6 hrvatskih predstavnika na 51. Venecijanskom bijenalu. Živi i radi u Dubrovniku.

Program “Prepoznavanje odsustva” provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Fotografiraje: Karlo Čargonja

“Gorani u Lipi” – predavanje Davora Grgurića i nastup heligonkara

U subotu, 22. rujna 2018. s početkom u 18.00 sati, Memorijalni centar Lipa priredit će kulturno-glazbeni program posvećen goranskom kraju. Program će obuhvatiti predavanje Davora Grgurića naziva “Mitološka baština Gorskog kotara” dok će članovi Udruge ”Glazbeni susreti Gorskog kotara” predstaviti svoju tradiciju sviranja na dijatoničkim harmonikama – heligonkama.

Udruga ”Glazbeni susreti Gorskog kotara’‘ okuplja zaljubljenike u folklornu i glazbenu baštinu Gorskog kotara, s posebnim naglaskom na očuvanje i promidžbu sviranja dijatoničke harmonike heligonke  – instrumenta s velikom tradicijom sviranja u Gorskom kotaru. Polke i valceri oduvijek su bili izuzetno popularni na goranskom području, a ovog puta moći ćete ih čuti u izvedbi goranskih heligonkara.

Davor Grgurić novinar je Radija Gorski kotar u Delnicama i hrvatski književnik koji već gotovo dva desetljeća istražuje cjelokupnu tradicijsku baštinu Gorskog kotara. Davor je ujedno pokretač brojnih inicijativa za očuvanje, prikupljanje i predstavljanje narodnog blaga goranskog kraja. Predsjednik je Etno-udruge „Prepelin’c” Delnice te pokretač ideje o osnivanju Etnografskog muzeja Gorskog kotara u Delnicama. Posebno mjesto u njegovim istraživanjima zauzima tema goranske mitologije, bogate raznovrsnim nadnaravnim bićima poput vila, vještica ili patuljaka.

Primjerice, u liku Petra Klepca sačuvana je priča o branitelju narodnih pravica kojem su, prema predaji, vile dale nadljudsku snagu. Tu je i goranski malik za kojeg se vjerovalo da štiti bogataše. Narod je govorio kako bogati fabrikanti imaju vlastitog malika na tavanu koji im noću kuje dukate!

Unatoč specifičnostima, vjerovanja u nadnaravna bića goranskog kraja često su vrlo bliska pučkoj predaji prostora Liburnije i Kastavštine, ali i susjedne Slovenije.

Dođite u Lipu i upoznajte nepoznatu stranu bajkovitog Gorskog kotara, uz zanimljivo predavanje Davora Grgurića i zvukove heligonki!

Program je besplatan. Realizirati će se preko Kulturne mreže Primorsko-goranske županije. Organizatori programa su Mjesni odbor Lipa te Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka).

Najava Jazz koncerta Damjana Grbca i kvarteta Damjans

U petak, 14. rujna 2018. u 19.00 sati, Memorijalni centar Lipa pamti ugostit će renomiranog riječkog jazz glazbenika Damjana Grbca te njegov kvartet Damjans.

Povezujući etno glazbu Istre i Kvarnera sa suvremenim jazzom, Damjan Grbac otisnuo se na intrigantno glazbeno putovanje, jedno od onih koje nadilazi ograničenja prostora i vremena. Vješto interpretirajući glazbenu baštinu prošlosti kroz suvremene muzičke prakse te progovarajući jezikom tradicije kroz slobodu improvizacije, kvartet Damjans posvećen je stvaranju jedinstvenog glazbenog iskustva.


Kao autor, aranžer i vođa kvarteta, Damjan Grbac je već pokazao svoju zrelost te glazbenu inovativnost predstavljajući tri nosača zvuka instrumentalne jazz glazbe inspirirane autohtonom glazbom Istre i Kvarnera. Nakon izvornog projekta zagonetnog imena „GIIPUJA“ (Aquarius Records, 2012.), koje stoji kao akronim za „Glazba Istre I Primorja U Jazz Aranžmanima“, uslijedili su albumi „GERBAZ GIIPUJA“ (Menart, 2014.) te posljednji po mnogočemu nesvakidašnji projekt „Forest GIIPUJA“ (Menart, 2017.). Riječ je o albumu snimljenom u divljini, u šumi Parka prirode Učka u kojoj je neutralna tišina studija zamijenjena ambijentalnim zvukovima zatečenim na lokaciji.

Sa svakom novom izvedbom spomenutog albuma, kvartet Damjans iznova se prilagođava specifičnim karakteristikama pojedinog ambijenta, kreira glazbu na zatečenoj zvučnoj slici krajolika, osluškuje njegove stanovnike, inspirira se njegovom poviješću.
Ujedno, sa svakom novom izvedbom, doživljaj glazbe biva upotpunjen mirisima i okusima. Kroz prezentaciju domaćih vina te sitnih zalogaja inspiriranih tradicijskim notama, iscrtava se iskustveni portret našeg kraja.

Kvartet Damjans čine Damjan Grbac (kontrabas), Tonči Grabušić (bubnjevi), Aldo Foško, (klarinet i bas klarinet) te Marko First (violina i sopile).

Program je besplatan. Realiziran je preko Kulturne mreže Primorsko-goranske županije. Organizatori programa su Mjesni odbor Lipa te Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka).

60 mladih iz 12 europskih zemalja u posjetu Memorijalnom centru Lipa pamti

U četvrtak, 30. kolovoza, šezdeset mladih iz dvanaest europskih zemalja posjetilo je Memorijalni centar Lipa pamti, u sklopu dvotjedne turneje po mjestima masovnog stradanja u Hrvatskoj, odnosno ljetnog kampa pod nazivom »Venues of victims // Venues of perpetrators. Mapping, decoding & processing the role of historical – civic education in (European) Youth Work«, što su ga organizirali Stiftung Europäische Jugendbildungs und Jugendbegegnungsstätte iz njemačkog Weimara te Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s nizom institucija iz više europskih zemalja
Fokus projekta u kojem sudjeluju istraživački instituti, muzeji, zaklade, udruge i centri za rad s mladima iz Belgije, Česke, Estonije, Francuske, Hrvatske, Litve, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovenije i Španjolske je međuodnos suočavanja s prošlošćuu i obrazovanja u području promocije i zaštite ljudskih prava. Dosad su sudionici obišli više simbolički važnih mjesta u Hrvatskoj, od Vukovara i Jasenovca, do Golog otoka i Lipe.

– Projekt s jedne strane kritički tematizira totalitarne i autoritarne poretke u Europi u 20. stoljeću, kroz bavljenje poviješću Hrvatske u 20. stoljeću. S druge strane, projekt tematizira suvremene izazove u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na tematiku kulture sjećanja smještajući ih u širi europski kontekst.
Tijekom boravka u selu Lipa i istoimenom muzeju, sudionici su upoznali mjesto i okolnosti stradanja stanovnika u proljeće 1944. godine. Nakon vođenog obilaska lokaliteta stradanja i muzeja, uslijedila je diskusija, u kojoj je od strane sudionika istaknuta univerzalna važnost postojanja i upoznavanja mjesta stradanja civila pod udarom političkog nasilja i rata. Muzej u Lipi prepoznat je ne samo kao važan podsjetnik suvremenim generacijama o nužnosti zaštite demokratskih sloboda i ljudskih prava, već i kao mjesto koje ima potencijal postati važan centar za promociju kulture mira, rekao je nakon posjeta dr. Boris Stamenić iz Documente.

TEKST ČLANKA PREUZET JE IZ NOVOG LISTA. Preuzmi članak na LINKU.

Javni poziv za umjetničke projekte u javnom prostoru – Prepoznavanje odsustva

Memorijalni centar Lipa pamti (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka)
raspisuje

JAVNI POZIV ZA PRIVREMENE UMJETNIČKE PROJEKTE U JAVNOM PROSTORU pod nazivom PREPOZNAVANJE ODSUSTVA

Rok prijave: 25/07/18

OPIS I CILJEVI PROGRAMA:

Memorijalni centar Lipa pamti otvoren je 2015. kao područna jedinica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Centar je posvećen komemoriranju stradanja koje se u Lipi desilo 30. travnja 1944. kada su nacisti i fašisti ubili 269 mještana, uglavnom žene, djecu i starce te čitavo mjesto spalili. Pored razvijanja kulture sjećanja na nacionalnom i internacionalnom nivou, Centar je usmjeren ka komuniciranju antiratne poruke te širenju univerzalnog apela savjesti. Nužan preduvjet svega spomenutog jest spoznavanje razmjera gubitka te promišljanje sljedećih pitanja: Kako iscrtati obrise praznine koja je stradanjem uslijedila? Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Kako pojmiti nepojmljivo te prikazati ono što se ne može prikazati? Odgovore ćemo pokušati pronaći u okviru serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru Lipe – unutar same topografije rata. Pozivaju se prijedlozi koji će u promišljanju nasilja i stradanja ići u smjeru izbjegavanja njihova doslovnog prikaza. Polazeći od pretpostavke kako širenjem granica umjetnosti širimo i granice spoznaje, prednost će se davati prijedlozima koji afirmiraju eksperimentalne i intermedijske umjetničke prakse. Ujedno, pozivaju se prijedlozi koji će istražiti doseg društvenog utjecaja s kojim suvremena umjetnička praksa danas raspolaže – posebice u odnosu na razumijevanje teško pojmljivih kategorija (traume, stradanja, genocid) te u odnosu na osvještavanje i zagovaranje poželjnih obrazaca ponašanja. Postizanje društvenog učinka može se ostvariti i direktnim pristupom, kroz umjetničke projekte bazirane na socijalnoj inkluziji (community art) i suradnji s lokalnom zajednicom. Na koncu, pozivaju se prijedlozi koji će doprinijeti osvještavanju simboličkog potencijala Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Program se provodi u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Prijave će razmatrati četveročlani žiri: Mirna Gurdon, koordinatorica programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti

ROK ZA PRIJAVU

Poziv je otvoren DO 25. SRPNJA 2018.
Obavijest o prihvaćenim prijedlozima bit će objavljena do kraja kolovoza 2018. na web stranicama Memorijalnog centra Lipa pamti, http://lipapamti.ppmhp.hr/, dok će primljeni sudionici biti osobno kontaktirani putem e-maila.
Vrijeme izvedbe i predstavljanja projekata bit će u periodu OD 1. DO 15. LISTOPADA 2018.

MJESTO IZVOĐENJA PROGRAMA

Mjesto izvođenja projekata su javni prostori u Lipi. Preuzmite lokaciju na linku.
Lipa je manje mjesto sa stotinjak stanovnika, smješteno 27 kilometara u zaleđu grada Rijeke, na samoj granici Hrvatske sa Slovenijom. Tijekom Drugog svjetskog rata mjesto je bilo poprištem nacifašističkog zločina protiv čovječnosti pa je danas zaštićeno kao kulturno dobro u kategoriji memorijalnih mjesta. Slijedom navedenog, predloženi umjetnički projekti moraju biti privremeni, reverzibilni (uklonjivi) te neinvazivni prema javnom prostoru u koji interveniraju.

NAPOMENE ZA PREDLAGATELJE:

1. Predlagati se mogu samo novi, dosad nerealizirani, radovi.
2. Na natječaj se može prijaviti samo jedan rad.
3. Prijave se šalju e-mailom na adresu lipapamti@ppmhp.hr s naznakom “Natječaj Recognizing the Absence”. Osoba za kontakt je Vana Gović, vana@ppmhp.hr, +385(0)51732239
4. Prijave bez tražene dokumentacije žiri neće razmatrati smatrajući ih nepotpunima.
5. Odabrani predlagatelji dužni su u naznačenom periodu osobno doći u Lipu u svrhu produkcije i predstavljanja projekta.
6. Honorar po projektu iznosi 4.000,00 kn bruto (neovisno je li u pitanju umjetnički kolektiv ili individualni umjetnik). Maksimalni iznos za produkciju pojedinog projekta iznosi 8.000,00 kn bruto.
7. Putne troškove i smještaj pokriva organizator. Moguć je rezidencijalni boravak u trajanju od najviše 15 noćenja, ukoliko produkcija umjetničkog rada to zahtijeva.

PRIJAVA TREBA SADRŽAVATI:

1. Ispunjenu prijavnicu. Prijavnicu preuzmite na linku.
2. Životopis
3. Opis koji će žiriju omogućiti uvid u predložen rad putem primjerene dokumentacije (skica, fotografija, video zapis ili dr.)
4. Tehnički opis izvedbe s predviđenom lokacijom i trajanjem (način postavljanja i skidanja rada te popis potrebne opreme)
5. Troškovnik za realizaciju projekta

Detaljnu dokumentaciju preuzmite na linku.
Dokumentacija sadržava opširniji uvid u povijesne okolnosti stradanja 30. travnja 1944. te vizualni materijal koji će upoznati prijavitelje s izgledom mjesta danas.

Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Rok prijave: 25/07/18

Kontakt:
Memorijalni centar Lipa pamti
Lipa 35, 51514 Šapjane, Croatia
tel: +385(0)51732239
lipapamti@ppmhp.hr
http://lipapamti.ppmhp.hr/
ili
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Muzejski trg 1, 51 000 Rijeka, Croatia
tel: +385(0)51213578
info@ppmhp.hr
http://ppmhp.hr/

 

 

           

   

      

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izložba “Biti izbjeglica: europski narativ”

Memorijalni centar Lipa pamti dio je velikog međunarodnog izložbenog projekta naziva “Biti izbjeglica: europski narativ”.

Projekt objedinjuje i interpretira 15 predmeta iz pet muzeja srednje i jugoistočne Europe  koji podsjećaju na jednako toliko različitih iskustava migracija doživljenih na europskom kontinentu kroz povijest. Posebice su povijesne okolnosti 20. stoljeća poput ratova, genocida, vjerskih i političkih progona, siromaštva i etničkih sukoba prisilili ljude na napuštanje svojih domova i na pronalazak utočište drugdje. Sve to čini zajedničko europsko iskustvo temeljeno na doticanju životnih sudbina te vezama koje se grade na mnoštvo načina.

Nakon Ljubljane, Novog Sada, Rijeke i Tuzle, izložba gostuje u Muzeju grada Beča u Austriji, u trajanju od 17. svibnja 2018. do 13. siječnja 2019. godine.

Na izložbi su predstavljeni ključevi obitelji Smajila Brndini iz Lipe koji svjedoče o iskustvu ratnog stradanja.

Vratimo se trenutak u prošlost. Na dan stradanja Lipe Ivan Smajila Brndin je bio dječak od 9 godine. Majka ga je odvela kod bake i djeda u susjedno slovensko mjesto, ne sluteći da će mu na taj način spasiti život. Povratkom u spaljenu Lipu Ivan nije pronašao svoju obitelj, niti je zatekao kuću čitavu. U pepelu zajedničkog stratišta Lipljana – Kvartirkinoj kući, pronašao je jedino ključeve svog spaljenog doma. Oni postaju Ivanov doživotni podsjetnik na gubitak te jedan od rijetkih predmeta sačuvanih u Lipi iz vremena prije stradanja. Prilikom otvaranja Memorijalnog centra Lipa pamti 2015. godine, Ivan Smajila je poklonio ključeve muzeju uz želju da budu izloženi u stalnom postavu.

 

Izložbu “Biti izbjeglica” podržava Europska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), Program “Europa za građane”, kao i austrijska Federalna kancelarija.

Poziv na radionice “S koljena na koljeno”

 

Foto: Nina Raimann

Pozivamo Vas na kreativne radionice istraživanja obiteljske povijesti “S koljena na koljeno” koje će se održati u Memorijalnom centru Lipa pamti narednih subota, 19. i 26. svibnja 2018. od 17.00 do 19.00 sati.

Radionice su međugeneracijske i obiteljske, namijenjene prenošenju znanja i memorije s koljena na koljeno te druženju najstarijih i najmlađih članova obitelji – djedova i baka te njihovih unuka. No, dobrodošli su i roditelji zainteresirani s djecom se upustiti u otkrivanje obiteljskih priča!
Polaznici će se upoznati s istraživanjem rodoslovlja te će izrađivati vlastita obiteljska stabla. Ujedno, radionice će potaknuti polaznike na međugeneracijsko istraživanje vlastite obiteljske povijesti te ih upoznati s metodama proučavanja i bilježenja obiteljskih priča (primjerice provođenje intervjua). Namjera radionica jest usmjeriti polaznike na očuvanje obiteljske memorije kao osobne baštine svakog pojedinca.

Prijave na radionice su obavezne na mail: vana@ppmhp.hr

Radionice čine popratni program izložbe “Rodoslovlje lipajskih familija – intimni uvid u stradanje” koja, u trajanju od 27. travnja do 31. kolovoza 2018., izlaže rodoslovlje lipajskih obitelji s fokusom na pojedincima stadalim tijekom Drugog svjetskog rata.

Datumi održavanja radionica: 19. i 26. svibnja 2018.
Trajanje: 17.00 do 19.00 sati
Uzrast: odrasli i djeca od 1. – 8. razreda

Voditeljice: Andrea Samaržija i Vana Gović

RODOSLOVLJE LIPAJSKIH OBITELJI – INTIMNI UVID U STRADANJE. Izložba i prigodni program povodom 74. obljetnice stradanja Lipe.

Povodom 74. obljetnice stradanje Lipe, Memorijalni centar Lipa pamti priredio je prigodni program:

U petak, 27. travnja u 18.00 sati
Otvorenje izložbe “Rodoslovlje lipajskih obitelji – intimni uvid u stradanje” i predavanje Miljenka Ujčića iz Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije.

U subotu, 28. travnja u 18.00 sati
Događanje “Bolje vas našli” – predstavljanje Općine Matulji kao sudionika programa 27 susjedstava Rijeke 2020 – EPK

U ponedjeljak, 30. travnja u 17.00 sati
Komemorativni skup “Lipa pamti”

O IZLOŽBI Rodoslovlje lipajskih obitelji – intimni uvid u stradanje

Stradavanjem Lipljana te spaljivanjem sela 30. travnja 1944. godine, Lipi je oduzet dio povijesnog identiteta kao i generacijskog kontinuiteta. Mjesto koje je 1931. godine brojilo 437 stanovnika, na prvom poslijeratnom popisu stanovništva 1948. imalo je svega 108 stanovnika.
Istraživanje rodoslovlja lipajskih obitelji provedeno je primarno s ciljem revidiranja posljednjeg popisa stradalih Lipljana sastavljenog davne 1984. godine. Revizijom popisa utvrđene su tri dosad nezabilježene žrtve, dok su tri imena uklonjena s popisa uslijed ponavljanja i drugačijih okolnosti smrti.
U istraživanje rodoslovlja ujedno se krenulo s uvjerenjem kako će dobivena saznanja pomoći današnjim stanovnicima Lipe u dubljem sagledavanju vlastite povijest i rodbinskih veza.
Izložba rodoslovlja Lipljana vrijedan je doprinos komemoriranju stradanja jer njome teško pojmljivi gubici lipajskih obitelji postaju opipljivi u vidu mnoštva “prekinutih grana”. Usporedno sa stradalima prikazani su i preživjeli koji nastavljaju životno tkanje pa se spoznaja o tragediji gubitka izravno gradi spoznajom o potencijalima života.

Istraživanje rodoslovlja proveli su Marija Puharić Harašlić te Miljenko Ujčić, članovi Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije u Matuljima koji su, uz kustosicu Vanu Gović, i autori izložbe. Likovni postav te grafičko oblikovanje izložbe potpisuje Studio Cipmann. Program je ostvaren pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Foto: Nina Raimann

Poziv na radionicu “Perun, Veles i Mokoš”

Memorijalni centar Lipa pamti ove se godine pridružuje obilježavanju Dana darovite djece
kojeg već šestu godinu za redom organiziraju Centar za poticanje darovitosti, Gradski odjel za odgoj i školstvo te Udruga roditelja darovite djece Lodur.

U subotu, 24. ožujka, od 11.30 do 13.00 sati u Lipi će se održati edukativno – kreativna radionica Perun, Veles i Mokoš namijenjena djeci uzrasta 5. do 8. razreda osnovne škole.

Radionica o slavenskim mitološkim bićima djeci približava pojam mitova, dajući uvid u jednu njima manje poznatu mitologiju koja je ostavila znatne tragove na našem prostoru. Kroz različite aktivnosti radionice sudionici će uspoređivati i povezivati vjerovanja zapisana u slavenskoj mitologiji s poznatim običajima stanovnika našeg kraja u ranom srednjem vijeku. Sudionici će se upoznati s muzejskim postavom etnografije dok će cjelokupan prostor Lipe iskoristiti za prepoznavanje poveznica sa slavenskom mitologijom. Za početak ćemo samo navesti da je naziv mjesta Lipa fitonim koji potječe od drva Lipe – značajnog simbola iz slavenske mitologije!

Voditeljice: Andrea Samaržija, Vana Gović

Radionica je besplatna, a broj polaznika ograničen! Svoje dijete možete prijaviti na e-mail vana@ppmhp.hr ili na broj telefona 732-239.

Veselimo se Vašem dolasku!

Cjeloviti program Dana darovitih preuzmite na linku