Javni poziv za umjetničke projekte u javnom prostoru – Prepoznavanje odsustva

 

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
(Memorijalni centar Lipa pamti)
raspisuje

JAVNI POZIV ZA PRIVREMENE UMJETNIČKE PROJEKTE U JAVNOM PROSTORU pod nazivom PREPOZNAVANJE ODSUSTVA

Rok prijave: 25/08/19

OPIS I CILJEVI PROGRAMA:

Memorijalni centar Lipa pamti otvoren je 2015. kao područna jedinica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Centar je posvećen komemoriranju stradanja koje se u Lipi desilo 30. travnja 1944. kada su nacisti i fašisti ubili 269 mještana, uglavnom žene, djecu i starce te čitavo mjesto spalili. Pored razvijanja kulture sjećanja na nacionalnom i internacionalnom nivou, Centar je usmjeren ka komuniciranju antiratne poruke te širenju univerzalnog apela savjesti. Nužan preduvjet svega spomenutog jest spoznavanje razmjera gubitka te promišljanje sljedećih pitanja: Kako iscrtati obrise praznine koja je stradanjem uslijedila? Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Kako pojmiti nepojmljivo te prikazati ono što se ne može prikazati? Navedenim temama bavit će se umjetnički program “Prepoznavanje odsustva” unutar programskog pravca Doba moći u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Odgovore na postavljena pitanja pokušat ćemo pronaći u okviru 2. serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru Lipe – unutar same topografije rata. Pozivaju se prijedlozi koji će u promišljanju nasilja i stradanja ići u smjeru izbjegavanja njihova doslovnog prikaza. Polazeći od pretpostavke kako širenjem granica umjetnosti širimo i granice spoznaje, prednost će se davati prijedlozima koji afirmiraju eksperimentalne i intermedijske umjetničke prakse. Ujedno, pozivaju se prijedlozi koji će istražiti doseg društvenog utjecaja s kojim suvremena umjetnička praksa danas raspolaže – posebice u odnosu na razumijevanje teško pojmljivih kategorija (traume, stradanja, genocid) te u odnosu na osvještavanje i zagovaranje poželjnih obrazaca ponašanja. Postizanje društvenog učinka može se ostvariti i direktnim pristupom, kroz umjetničke projekte bazirane na socijalnoj inkluziji (community art) i suradnji s lokalnom zajednicom. Na koncu, pozivaju se prijedlozi koji će doprinijeti osvještavanju simboličkog potencijala Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

Program se provodi u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Prijave će razmatrati četveročlani žiri: Nemanja Cvijanović, umjetnik i koordinator programa u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjentosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti

ROK ZA PRIJAVU

Poziv je otvoren DO 25. KOLOVOZA 2019.
Obavijest o prihvaćenim prijedlozima bit će objavljena do sredine rujna 2019. na web stranicama Memorijalnog centra Lipa pamti, http://lipapamti.ppmhp.hr/, dok će primljeni sudionici biti osobno kontaktirani putem e-maila.
Vrijeme izvedbe i predstavljanja projekata bit će u periodu OD 1. DO 15. LISTOPADA 2019.

MJESTO IZVOĐENJA PROGRAMA

Mjesto izvođenja projekata su javni prostori u Lipi. Lipa je manje mjesto sa stotinjak stanovnika, smješteno 27 kilometara u zaleđu grada Rijeke, na samoj granici Hrvatske sa Slovenijom. Tijekom Drugog svjetskog rata mjesto je bilo poprištem nacifašističkog zločina protiv čovječnosti pa je danas zaštićeno kao kulturno dobro u kategoriji memorijalnih mjesta. Slijedom navedenog, predloženi umjetnički projekti moraju biti privremeni, reverzibilni (uklonjivi) te neinvazivni prema javnom prostoru u koji interveniraju.

NAPOMENE ZA PREDLAGATELJE:

1. Predlagati se mogu samo novi, dosad nerealizirani, radovi.
2. Na natječaj se može prijaviti samo jedan rad.
3. Prijave se šalju e-mailom na adresu lipapamti@ppmhp.hr s naznakom “Natječaj Recognizing the Absence”. Osoba za kontakt je Vana Gović, vana@ppmhp.hr, +385(0)51732239
4. Prijave bez tražene dokumentacije žiri neće razmatrati smatrajući ih nepotpunima.
5. Odabrani predlagatelji dužni su u naznačenom periodu osobno doći u Lipu u svrhu produkcije i predstavljanja projekta.
6. Honorar po projektu iznosi 5.000,00 kn bruto (neovisno je li u pitanju umjetnički kolektiv ili individualni umjetnik). Maksimalni iznos za produkciju pojedinog projekta iznosi 5.000,00 kn bruto.
7. Organizator osigurava smještaj u Lipi.
8. Organizator nije u mogućnosti snositi putne troškove autora/autorica.

PRIJAVA TREBA SADRŽAVATI:

1. Ispunjenu prijavnicu. Prijavnicu preuzmite na linku.
2. Životopis
3. Opis koji će žiriju omogućiti uvid u predložen rad putem primjerene dokumentacije (skica, fotografija, video zapis ili dr.)
4. Tehnički opis izvedbe s predviđenom lokacijom i trajanjem (način postavljanja i skidanja rada te popis potrebne opreme)
5. Troškovnik za realizaciju projekta

Detaljnu dokumentaciju preuzmite na linku. Dokumentacija sadržava opširniji uvid u povijesne okolnosti stradanja 30. travnja 1944. te vizualni materijal koji će upoznati prijavitelje s izgledom mjesta danas.

Umjetnički radovi realizirani kroz prošlogodišnji javni poziv mogu se pogledati na linku.

Prezentacija rada umjetnice Silvije Đolonga naziva “Laku noć, Lipa”. Rad je realiziran u listopadu 2018. godine, u sklopu 1. serije programa “Prepoznavanje odsustva”.
Autorica videa: Maša Drndić

Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Općine Matulji te Grada Rijeke.

Rok prijave: 25/08/19

Kontakt:
Memorijalni centar Lipa pamti
Lipa 35
51514 Šapjane
Croatia
tel: +385(0)51732239
lipapamti@ppmhp.hr
http://lipapamti.ppmhp.hr/
ili
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Muzejski trg 1
51 000 Rijeka
Croatia
tel: +385(0)51213578
info@ppmhp.hr
http://ppmhp.hr/

                          

            

Otvorenje izložbe PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2019. na temu „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“ u subotu, 18. svibnja u 17.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti (područnoj jedinici Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) otvaramo prigodnu izložbu naziva PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji.
Izložba propituje pozicije i funkciju memorijala narodnooslobodilačke borbe (NOB) u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.
Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba PUTEVIMA REVOLUCIJE problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude?

Koncept izložbe potpisuju Lana Lovrenčić i Milan Rakita.

Izložba je nastala 2015. godine u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i do je sada gostovala u Zagrebu (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.), Sarajevu (Historijski muzej BIH, 2015.), Kraljevu (Opština Kraljevo, 2015.), Nišu (Deli, 2016.), Šabcu (Dom JNA, 2016.), Ljubljani (Modernoj galeriji, 2016.), Beogradu (Muzeju istorije Jugoslavije, 2016.) i Čakovcu (Klub Prostor – Centar za mlade, 2016.).

Članovi platforme Neprimjereni spomenici su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), te KUD Anarhiv (Ljubljana) i Levičarski Pokret Solidarnost (Skoplje).

Izložba se u Memorijalnom centru Lipa pamti može razgledati do 30. kolovoza 2019. Gostovanje izložbe financirano je od strane Općine Matulji te Primorsko-goranske županije.

Otvorenje izložbe “Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje”

U utorak, 30. travnja 2019. u 16.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti (područnoj zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka) održat će se otvorenje izložbe “Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje”.

Komemoracija “Lipa pamti” 1964. godine

Proteklih 75 godina datum 30. travnja čini okosnicu kolektivne memorije vezane uz Lipu, a sažete u sintagmi “Lipa pamti”. Lipa pamti pokolj počinjen od strane nacista i fašista koji su 30. travnja 1944. godine u Lipi ubili 269 stanovnika, uglavnom žene, djecu i starce, te čitavo selo spalili. Iz godine u godinu, na dan 30. travnja, Lipa se prisjeća gubitaka te promišlja o njihovom značenju za našu egzistenciju danas. Podsjeća na besmisao rata te upozorava na moralne ponore u koje smo kao ljudi sposobni zaći. Istovremeno, ukazuje da mir opstaje samo uz najbolje verzije nas samih koje su spremne ne samo poštivati drugoga, već se za njegova prava i aktivno zalagati. Kako to Lipa čini? 75 godina postojanja jedne kolektivne memorije dobar je trenutak za promišljanje o njenim manifestacijama te načinima njena očuvanja, dobar je trenutak za postavljanje pitanja kako Lipa pamti? Uz spoznaju da čak i sjećanje ima svoju povijest svrha ove izložbe jest upoznati javnost s nositeljima sjećanja (mjestima i ritualima) koja su se kroz vrijeme u Lipi mijenjala, te sa stvarateljima lipajske memorije – preživjelima i njihovim nasljednicima, ali i povjesničarima, književnicima, novinarima, svima onima koji su smatrali nužnim o tragediji Lipe pričati. Javnost ćemo upoznati i sa zajednicom koja je bila spremna njihovu priču poslušati – s korisnicima lipajske memorije.
Izložba će obuhvatiti fotografsku i dokumentarnu građu, te individualna svjedočanstva (kazivanja) Lipljana te će istaknuti primjer Lipe kao izrazito pozitivan u kontekstu nacionalnih kultura sjećanja na stradanja Drugog svjetskog rata.

Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.
Autorica izložbe: Vana Gović, viša kustosica

Obavijest o promjeni radnog vremena

Obavijest o promjeni radnog vremena Memorijalnog centra Lipa pamti, područne zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

Od 22. travnja 2019. Memorijalni centar Lipa pamti ima novo radno vrijeme kako slijedi:

Od utorka do subote od 10 do 17 sati.
Ponedjeljkom otvoreno prema potrebi, uz prethodnu najavu voditeljici Centra.
Nedjeljom i blagdanima zatvoreno.

Kontakt za najavu:

Vana Gović
vana@ppmhp.hr
lipapamti@ppmhp.hr
051 732-239
051 213-578

Valentinovo u Memorijalnom centru Lipa pamti!

Povodom Valentinova, dana zaljubljenih, u Memorijalnom centru Lipa pamti za sve smo parove pripremili paket ulaznica po posebnoj cijeni. Za cijenu jedne ulaznice svaki će par moći posjetiti naš stalni postav u kojem se interpretira povijest Drugog svjetskog rata na području Liburnijskog krasa, ali i ukazuje na kontinuitet življenja na ovom prostorima od prapovijesti do danas s naglaskom na kulturno-povijesnoj baštini Lipe.

Cjelovečernji program UABA Liburnije u Lipi

U petak 15. veljače s početkom u 17.00 sati, u Memorijalnom centru Lipa pamti održat će se cjelovečernji program Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Liburnije. Program će započeti predavanjem o njemačkoj operaciji “Braunschweig”, a u 18.00 sati nastavit će se projekcijom dokumentarnog filma “Iza žice”.

Predavanje Operacija “Braunschweig” održat će profesor Dušan Širola, potpredsjednik UABA Liburnije, s ciljem obnavljanja sjećanja na njemačku ofenzivu koja je, u trajanju od 25. travnja do 6. svibnja 1944. godine, ostavila teške posljedice na području današnje Liburnije. Spaljena su i opljačkana brojna sela, dio stanovnika je protjeran te odveden u logore dok je dio stanovnika stradao. Najokrutniji zločin počinjen tijekom operacije “Braunschweig” upravo je zločin počinjen u Lipi 30. travnja 1944. U predavanju će se govoriti o ključnim događajima koji su prethodili operaciji, govoriti će se o tome tko je operaciju planirao, s kojim ciljem, u kojem vremenu i etapama te s kojim snagama. Ujedno će se predstaviti i recentna istraživanja talijanskih povjesničara o nekim događajima vezanim za operaciju “Braunschweig”, posebice za stradanje Lipe.

Njemačke snage tijekom provođenja zločina u Lipi, 30. travnja 1944.

“Iza žice” je dokumentarni film autora Dorina Miniguttija te hrvatsko-slovensko-talijanske koprodukcije koji progovara o koncentracijskom logoru za civilne zatočenike u Gonarsu, u Udinskoj provinciji. Logor u Gonarsu bio je aktivan od proljeća 1942. do rujna 1943. godine i tijekom tih 18 mjeseci postao je mjestom smrti više od 400 ljudi, uključujući 71 dijete mlađe od jedne godine. Danas su betonski zahodi u polju kukuruza jedini vidljivi trag tog logora, a 1973. godine Općina Gonars sagradila je na njegovom mjestu memorijalni grob.

Dokumentarac “Iza žice” otkriva još neobjavljenu priču o skupini djece koja su preživjela jedan od talijanskih koncentracijskih logora Drugog svjetskog rata, u koje su odvođeni stanovnici slovenskih i hrvatskih sela. Što za dijete znači pritvor, oduzimanje slobode, vode i hrane? Kako je to biti svjedokom smrti stotine ljudi, uključujući i roditelje i bliske rođake? Kakve su traume s kojima protagonisti takvog oskrvnutog djetinjstva moraju živjeti? “Iza žice” prati tadašnju djecu na njihovom putu u sjećanje.Njihova sjećanja potkrijepljena su crtežima i tekstovima koje su stvorili kada su pušteni iz logora. Njihove misli, zamrznute u vremenu, isprepletene su s njihovim današnjim mislima, sedamdesetak godina kasnije. Protagonisti razmišljaju o svojim traumama, o svim onim nevidljivim ožiljcima koje nose tijekom svog života. Njihove tekstove iz tog vremena čitaju današnji školarci, slušaju sjećanja svjedoka i postavljaju pitanja, dječje naivna i iskrena, crtajući potom svoje impresije o onome što su čuli. Pokušavaju shvatiti pojam ukradenog djetinjstva.

Režija: Dorino Minigutti / Scenarij: Dorino Minigutti / Fotografija: Bruno Beltramini / Montaža: Sanjin Stanić / Glazba: Aleksander Ipavec / Produkcija: Focus Media, Agherose, Kinoatelje

Radionica povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Dana 25. siječnja 2019. Memorijalni centar Lipa pamti je u suradnji s učenicima i profesorima Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Podsjetimo se, Međunarodni dan sjećanja obilježava se svake godine na datum 27. siječnja kada su vojnici Crvene armije 1945. godine oslobodil koncentracijski logor Auschwitz – simbol stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

Učenici OŠ Podmurvice su kroz vođeni razgled Memorijalnog centra i samog mjesta upoznali povijesno stradanje Lipljana te su, posredstvom Lipe kao lokalnog primjera zločina protiv čovječnosti, promišljali o ratnom stradanju civila općenito, te o razornim posljedicama genocida i holokausta. Kako su potresne poput holokausta najbolji podsjetnik na smisao i važnost učenja povijesti za osobni razvoj svakog pojedinca, učenici su kroz radionički rad kritički pisali o vlastitom odnosu prema učenju povijesti. Čini li su to promišljajući o važnosti učenja povijesti zbog razumijevanja pojava i odluka ljudi u prošlosti, zatim zbog prepoznavanja pojava i odluka iz prošlosti u sadašnjosti, ali i zbog stvaranja bolje budućnosti. Učenici su ujedno osvijestili vlastitu ulogu u poticanju pozitivnih obrazaca ponašanja u društvu (poštivanje drugoga i drugačijeg, tolerancija, nenasilna komunikacija, zauzimanje za prava drugoga…) kao i vlastitu odgovornost za postizanje mira.

Hvala profesorici Ivi Baraba na inicijativi te svim profesorima i učenicima Osnovne škole Podmurvice na iskazanom interesu i kreativnom doprinosu. Nadamo se zajedničkom programu i dogodine!


Noć muzeja 2019.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Memorijalni centar Lipa pamti, područna jedinica Pomorskog i povijesnog mueja Hrvatskog primorja Rijeka, i ove se godine priključuje velikoj nacionalnoj manifestaciji Noći muzeja koja će se održati 1. veljače 2019. s početkom u 18.00 sati.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) te netom obilježene stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, program Noći muzeja u Memorijalnom centru bit će posvećen sjećanjima na velika stradanja 20. stoljeća – kako ih pamte stanovnici Liburnije. Veliko nam je zadovoljstvo najaviti kako program Noći muzeja provodimo u suradnji s Rodoslovnim centrom Kastavštine i Liburnije, čiji su članovi kroz proteklu 2018. godinu prikupili vrijednu građu te doprinijeli istraživanju gubitaka naših krajeva u Velikom ratu.
Program će obuhvatiti osobna svjedočanstva i kazivanja pojedinaca koji su preživjeli i svjedočili prijelomnim trenucima povijesti. Predstavit će i materijalnu ostavštinu tih tragičnih vremena – predmete koji se čuvaju u privatnom vlasništvu, u domovima diljem Liburnije kao podsjetnici na članove obitelji stradale u ratu. Ako i Vi sami u svojem domu čuvate poneku fotografiju ili predmet kao uspomenu na Vaše najmilije – učesnike Prvog ili Drugog svjetskog rata – neka Noć muzeja u Lipi bude prilika da ih donesete i s nama podijelite svoju obiteljsku povijest. Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM:

18.00
Otvorenje izložbe “Liburnija u Velikom ratu”.
Na izložbi će biti predstavljeni predmeti iz privatnog vlasništva stanovnika Liburnije čiji su preci bili učesnici Prvog svjetskog rata.

18.15
Predavanje Miljenka Ujčića
iz Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije o recentnim istraživanjima i prikupljenoj građi na temu učesnika i stradalnika Prvog svjetskog rata s prostora Liburnije.

19.00
Nastup klape “Skalin”

19.30
Projekcija dokumentarnog filma “Palež u sjećanjima”
autorica Anje Medved i Nadje Velušček u suradnji sa ZRS Koper. Film kroz osobna svjedočanstva tematizira stradanja civila tijekom Drugog svjetskog rata na području tzv. Julijske krajine – multietničkog pograničnog područja između Italije, Slovenije i Hrvatske. Film je
sufinancirala Evropska unija iz programa Evropa za građane.

Program završava u 21.30 sati.

Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije
Iz zbirke Rodoslovnog centra Kastavštine i Liburnije

Zajedništvo u sjećanju – Delegacije Lipe i Matulja posjetile pobratimljene Šajine i Barban


U noći 8. na 9. siječnja 1944. istarska sela Šajini i Bokordići bila su poprištem zločina protiv čovječnosti, događaja koji i danas žive u kolektivnom sjećanju preživjelih i njihovih potomaka. Prisjetimo se, oko ponoći, nacisti i faštisti okupirali su selo Šajini te u naredna dva sata ubili 54 civila, a selo opljačkali i spalili. Nakon Šajina, ušli su u Bokordiće. Prvo su upali u kuće članova narorodnooslobodilačkog odbora koje su izvukli van i strijeljali, a potom su nastavili svoj krvavi pohod po selu. Ubijeno je 22 civila, osmero ih je odvedeno u njemačke logore iz kojih se nikada nisu vratili, dok je šest muškaraca poginulo u borbi. Posljedice spomenutih zločina i danas je teško pojmiti, ubijane su žene s djecom u naručju, nenaoružani starci, majke i očevi u prisutstvu vlastite djece… 120 djece ostalo je bez roditelja. Preostalo stanovništvo nije moglo na dostojan način pokopati mrtve. U pomoć su im pristigli susjedni mještani pa su pokojne umatali u posteljinu te ih vozovima prenosili i polagali u velike rupe iskopane na groblju u susjednom selu Škitača. Preostalo stanovništvo bile su mahom žene čija je tuga udovištva produbljena neizrecivim siromaštvom i strahom od nemogućnosti prehranjivanja vlastite djece. Hodale su po okolnim selima proseći mlijeko i šećer. Dojile su i plakale. Crne facole u koje su se toga dana zavile nisu više nikada skidale.

Šajinska djeca oca su pronašle u jedinom radno sposobnom muškarcu u selu, barbi Antonu Matošiću koji se brinuo za osiguravanje hrane, odjeće i obuće te organizaciju nastave. “Šajinska siročad ne more, ne smi, ni neće nikada zabiti ono ča je za njih načinija Tone Matošić. Da ni bilo barba Tone ne znan kako bimo bili pasali. Ja san usta i prez oca i matere i svih svojih, a on me je uzeja h sebi, zgojija i školova.” (sjećanja Đine Matošića iz knjige “Barbarizam u barbanskim Šajinima”)

Zajednička sudbina teških gubitaka pretrpljenih tijekom ratne 1944. godine povezala je i zbližila Šajince i Lipljane. Na 40. obljetnicu tragedija, pobratimile su se ondašnje mjesne zajednice Krasa i Šajina. Od tada se delegacije obaju mjesta uzajamno posjećuju prilikom obilježavanja stradanja te se učestalo druže. Slijedom navedenog, 2003. godine uslijedilo je i bratimljenje njihovih općina Matulja i Barbana.

Ovogodišnje obilježavanje stradanja u Bokordićima i Šajinima posjetile su delegacije Mjesnog odbora Lipa, Općine Matulji te Udruge antifašista i antifašističkih boraca Liburnije, a domaćini su na veoma dirljiv i osoban način s prisutnima podijelili svoje teško povijesno nasljeđe te podsjetili kako prisjećati se znači učiti za budućnost, ali i oprostiti.